Opskrba plinom 2035.: Hoće li se plinska slavina doista zatvoriti?

Opskrba plinom 2035.: Hoće li se plinska slavina doista zatvoriti?

Rasprava o budućoj opskrbi energijom u Njemačkoj postaje sve intenzivnija. Aktualne analize pokazuju da bi se ovisnost o plinu iz inozemstva mogla drastično smanjiti do 2035. godine. To prije svega treba promatrati u kontekstu europskih klimatskih ciljeva i postizanja pune energetske neovisnosti. Informacije iz Haufea govore da će se islamizacija opskrbljivača plinom značajno promijeniti kao rezultat novih političkih smjernica te da se može zatvoriti "plinska slavina".

Rasprava se ne dotiče samo aspekata energetske politike, već i ekonomske stabilnosti Njemačke. Potreba za promicanjem obnovljivih izvora energije je neosporna. No, raspravlja se io društvenoj prihvatljivosti novih energetskih projekata. Federalni političari bi se trebali posebno pozabaviti potencijalnim otporom i promicati povjerenje stanovništva u alternativne izvore energije.

Utjecaj Opće uredbe o zaštiti podataka

Druga ključna točka je pitanje zaštite podataka, posebno u vezi s korištenjem kolačića i alata za web analizu. Prema WKO-u, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) mora se strogo poštovati pri obradi osobnih podataka, kao što su IP adrese. Slijedom toga potrebno je transparentno informirati korisnike o postavljanju kolačića, neovisno o tome obrađuju li se osobni podaci ili ne.

Pravna osnova za ovu obradu podataka obuhvaća nekoliko aspekata. To uključuje legitimni interes, ispunjenje ugovora i zakonskih obveza, pri čemu je također bitan pristanak korisnika, posebice u slučaju maloljetnih osoba. Provjera dobi također se mora provesti prije sklapanja ugovora.

Mjere i zahtjevi za zaštitu podataka

Važno je da se načela GDPR-a, kao što su ograničenje svrhe i minimizacija podataka, strogo poštuju. To znači da se moraju prikupljati samo apsolutno potrebni podaci, a razdoblja čuvanja moraju biti jasno definirana. Nadalje, uporaba sigurnosnih mjera za podatke nužna je za zaštitu prikupljenih podataka.

Usklađenost s ovim obvezama zaštite podataka također zahtijeva jasnu odgovornost. To uključuje potrebu da se osigura činjenična točnost prikupljenih podataka i da se osigura zaštita podataka u međunarodnom prometu podataka. Za određene postupke obrade, kao što je profiliranje, potrebna je procjena učinka na zaštitu podataka.

Ukratko, može se reći da su i izazovi u opskrbi energijom i strogi zahtjevi u zaštiti podataka usko povezani. Ostaje za vidjeti kako će političari reagirati na ovaj razvoj događaja kako bi oblikovali održivu i pravno usklađenu budućnost. Dodatne informacije o razvoju energetske politike i zaštite podataka možete pronaći na Haufe i WKO pronaći.