E-punionice na granici: srednja poduzeća bore se protiv birokracije!

E-punionice na granici: srednja poduzeća bore se protiv birokracije!

Stacionarna maloprodaja u Njemačkoj suočava se s ključnim izazovom. Operateri benzinskih postaja sve se više oslanjaju na stanice za punjenje električnih vozila kako bi se pozicionirali za budućnost s modernom mobilnošću. Međutim, visoki investicijski troškovi i birokratsko okruženje u koje je teško prodrijeti posebno su pod pritiskom srednje velika poduzeća. Glasno Svijet Mnogima se ulaganje u punionice ne isplati. Carsten Müller, izvršni direktor Savezne udruge neovisnih benzinskih postaja (BfT), opisuje sljedeću situaciju: Samo oko jedan električni automobil dnevno dolazi na brze punionice. Ove brojke pokazuju koliko je trenutna situacija izazovna za operatere punionica.

Godine 2024. članovi BfT-a, koji predstavljaju ukupno 2.766 benzinskih postaja u Njemačkoj, prodali su samo 9.000 kilovatsati na e-punionicama. To odgovara otprilike 100 naknada za električnu energiju za veće električne automobile. Unatoč dinamičnom razvoju broja automobila, koji je s 41,7 milijuna porastao na 49,1 milijun, podaci o prodaji punionica i dalje su otrežnjujući. Broj benzinskih postaja ostaje stabilan na oko 14.000, ali prodaja fosilnih goriva ostaje glavni izvor prihoda, iako postaje manje važan.

Birokratske prepreke za e-punionice

Glavne prepreke širenju električnih punionica su dugi rokovi odobrenja i često nedostajući mrežni priključci. Müller punionice opisuje kao "objekt za otpis" za mnoga srednja poduzeća. Investicijski iznosi potrebni za ugradnju visokoučinkovite punionice (Hypercharger) mogu iznositi do oko 350.000 eura, što predstavlja značajan teret za male tvrtke. Bundestag izvještava da se traži prijedlog zakona za modernizaciju zakona o porezu na električnu energiju i energiju kako bi se smanjila birokracija i rasteretili operateri punionica. Nacrt daje mogućnost korisnicima električnih vozila da se ne smatraju dobavljačem pri dvosmjernoj naplati i tako izbjegnu porezne obveze.

Međutim, brojni kritičari izražavaju zabrinutost. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) žali se da olakšice prvenstveno pogoduju administraciji, a ne tvrtkama. Također postoji zabrinutost zbog ekonomskog opterećenja za druga područja, kao što je porezno opterećenje za bioenergiju.

Rastući troškovi i alternativni izvori prihoda

Drugi ekonomski rizik za benzinske postaje je planirano povećanje minimalne plaće na 15 eura. To bi moglo dodatno povećati troškove rada, koji već sada čine između 53% i 62% operativnih troškova. Iz tog razloga mnogi operateri također razmišljaju o automatizaciji svojih ponuda ili uvođenju samoposlužnih opcija. Ovakav razvoj događaja mogao bi utjecati na budućnost mnogih srednjih benzinskih postaja, čiji su glavni izvori prihoda, uz prodaju goriva, trgovina i usluge poput autopraonica.

S prosječnim prometom od 1,25 milijuna eura godišnje i dobiti od 235.148 eura, duhanski proizvodi (66%) i pića (11%) najpopularniji su proizvodi u trgovinama na benzinskim postajama, dok središnju ulogu i dalje ima prodaja fosilnih goriva. Ali koliko dugo će to biti slučaj? S obzirom na promjenjivu mobilnost i sve veći pritisak na industriju, razvoj e-mobilnosti mogao bi biti ključan za budućnost benzinskih postaja u Njemačkoj.