Klimatsko oglašavanje na ambalaži hrane: Kako financijski stručnjaci provjeravaju obećanja

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Prema izvješću www.tlz.de, sve se više hrane reklamira kao ekološki prihvatljiva. Ali istraga centara za savjetovanje potrošača pokazuje da su mnoge od ovih izjava obmanjujuće i predstavljaju lažna reklamna obećanja proizvođača. Od 87 testiranih proizvoda, 53 su reklamirana kao "klimatski neutralna", a neki kao "klimatski ili CO2 pozitivni". To može dovesti do zabluda među potrošačima. Obećanja na ambalaži često je teško provjeriti i nedostaju jasna objašnjenja o tome kako klasificirati klimatske i CO2 tvrdnje. Osim toga, tvrtke se često pozivaju na dodatne informacije na internetu, što potrošačima otežava provjeru. Iza informacija koje se ne mogu provjeriti često stoje isplate naknada u kompenzacijskim projektima, ...

Gemäß einem Bericht von www.tlz.de, werden immer mehr Lebensmittel als klimaschonend beworben. Doch eine Untersuchung der Verbraucherzentralen zeigt, dass viele dieser Aussagen irreführend sind und falsche Werbeversprechen der Hersteller darstellen. Von 87 getesteten Produkten, wurden 53 als „klimaneutral“ beworben, und einige als „klima- oder CO2-positiv“. Dies kann bei Verbrauchern zu falschen Vorstellungen führen. Oftmals sind die Versprechen auf der Verpackung schwer überprüfbar, und es fehlen klare Erklärungen zur Einordnung von Klima- und CO2-Aussagen. Zusätzlich verweisen Unternehmen häufig auf weiterführende Informationen im Internet, was die Überprüfung für Verbraucher erschwert. Hinter Angaben, die sich nicht belegen lassen, stecken häufig Ausgleichszahlungen in Kompensationsprojekte, …
Prema izvješću www.tlz.de, sve se više hrane reklamira kao ekološki prihvatljiva. Ali istraga centara za savjetovanje potrošača pokazuje da su mnoge od ovih izjava obmanjujuće i predstavljaju lažna reklamna obećanja proizvođača. Od 87 testiranih proizvoda, 53 su reklamirana kao "klimatski neutralna", a neki kao "klimatski ili CO2 pozitivni". To može dovesti do zabluda među potrošačima. Obećanja na ambalaži često je teško provjeriti i nedostaju jasna objašnjenja o tome kako klasificirati klimatske i CO2 tvrdnje. Osim toga, tvrtke se često pozivaju na dodatne informacije na internetu, što potrošačima otežava provjeru. Iza informacija koje se ne mogu provjeriti često stoje isplate naknada u kompenzacijskim projektima, ...

Klimatsko oglašavanje na ambalaži hrane: Kako financijski stručnjaci provjeravaju obećanja

Prema izvješću od www.tlz.de, sve se više hrane reklamira kao prihvatljiva za klimu. Ali istraga centara za savjetovanje potrošača pokazuje da su mnoge od ovih izjava obmanjujuće i predstavljaju lažna reklamna obećanja proizvođača.

Od 87 testiranih proizvoda, 53 su reklamirana kao "klimatski neutralna", a neki kao "klimatski ili CO2 pozitivni". To može dovesti do zabluda među potrošačima. Obećanja na ambalaži često je teško provjeriti i nedostaju jasna objašnjenja o tome kako klasificirati klimatske i CO2 tvrdnje. Osim toga, tvrtke se često pozivaju na dodatne informacije na internetu, što potrošačima otežava provjeru.

Iza informacija koje se ne mogu provjeriti često stoje isplate odštete u projektima odštete koji, prema savjetovalištu za potrošače, ne ispunjavaju ono što obećavaju. Primjer za to su projekti zaštite klime poput hidroelektrana, koji se grade iz ekonomskih razloga, ali ne prvenstveno iz razloga zaštite klime.

Budući da trenutačno nema priznatih pečata u području klimatskog oglašavanja, centar za savjetovanje potrošača preporučuje da se manje naglašavaju obećanja tvrtke i da se umjesto toga obrati pozornost na istinski održivu prehranu. To uključuje, između ostalog, smanjenje životinjskih proizvoda, smanjenje bacanja hrane kod kuće i kupnju organskih, regionalnih i sezonskih proizvoda.

Ovo obmanjujuće klimatsko oglašavanje može navesti potrošače da kupe proizvode za koje vjeruju da su održivi, ​​iako je stvarni utjecaj na klimu i okoliš upitan. Na proizvođačima je da pruže transparentne i provjerljive informacije, a na potrošačima je da donesu informirane odluke o kupnji.

Pročitajte izvorni članak na www.tlz.de

Na članak