Ruska flota u sjeni: 900 brodova prijeti Baltičkom moru!

Ruska flota u sjeni: 900 brodova prijeti Baltičkom moru!

U kontekstu aktualnih geopolitičkih zbivanja, ruska "flota u sjeni" ponovno je u središtu međunarodne pozornosti. Ova tajna flota, za koju se procjenjuje da se sastoji od oko 900 starih, neregistriranih brodova, navodno je osmišljena kako bi zaobišla zapadni naftni embargo nametnut kao rezultat rata u Ukrajini. Ovu informaciju potvrđuje i francuski admiral Benoit de Guibert, koji naglašava da se u kanalu La Manche svaki dan prati desetak takvih brodova. Registar brodova pokazuje da mnoga od spomenutih plovila često nisu adekvatno osigurana, što predstavlja značajne sigurnosne rizike, uključujući prijetnju ekoloških katastrofa.

Problem "flote u sjeni" nije ograničen samo na Rusiju, već uključuje i druge države poput Irana i Sjeverne Koreje. Ova flota ima koristi od liberalnosti međunarodnog pomorskog prava i nedostatka transparentnosti u globalnom pomorskom prometu, što znatno otežava praćenje. Iako postoje različite procjene o broju brodova - estonski ministar obrane kaže oko 500, Greenpeace kaže oko 200 - potreba za mjerama protiv ove flote je neosporna.

EU sankcije i nove mjere

U svjetlu ovih događaja, Europska unija planira proširiti popis brodova koje Rusija koristi za prijevoz nafte za 77 brodova u sklopu 18. kruga sankcija. Njemačka i Švedska već su poduzele nove mjere za pooštravanje kontrole tankera s neadekvatnim osiguranjem. Od 1. srpnja 2025. posade tankera pitat će se o njihovom osiguranju od štete od izlijevanja nafte. Abnormalnosti se uočavaju diljem Europe i mogu dovesti do mogućih sankcija.

Savezni ministar prometa Patrick Schnieder naglašava hitnost dobivanja cjelovite slike kako bi se mogle poduzeti učinkovite mjere. Ova je inicijativa posebno relevantna budući da više od desetak brodova nastavlja isporučivati ​​rusku sirovu naftu izravno u europske luke unatoč zabrani EU-a. Istraživanje koje je proveo Report Mainz pokazuje da je opasnost od izlijevanja nafte u prometnim vodama Baltičkog mora u porastu. Aktivisti za zaštitu okoliša, poput aktivistice Greenpeacea Nine Noelle, koriste GPS uređaje za praćenje kako bi istražili širenje potencijalne naftne mrlje u Baltičkom moru.

Kretanje brodova u Baltičkom moru

Prema izvješćima, broj tankera koji prevoze rusku sirovu naftu kroz Baltičko more povećao se od početka rata u Ukrajini. Greenpeace dokumentira da je 2023. kroz Baltičko more prošlo gotovo 1000 naftnih tankera, što je najveći broj. U usporedbi s prvih sedam mjeseci 2021. godine, kada je zabilježeno samo 290 tankera, alarmantan je porast aktivnosti. Dio ove flote očito krši sankcije EU-a, koje su zabranile isporuke ruske sirove nafte brodovima u EU od ožujka 2023.

Ogledni transporti, poput tankera "Calida", koji je krenuo iz Ust-Luge 23. kolovoza 2024. i stigao u Augustu, Italija, 11. rujna 2024., ilustriraju izazove praćenja ove flote. Satelitski podaci pokazuju da su se mnogi od tih brodova utovarili u ruskim lukama i smanjili gaz nakon što su stigli u luke EU-a kako bi zavarali moguće kontrole.

Europska komisija ističe da je praćenje sankcija odgovornost država članica. Ipak, trenutna situacija pokazuje da je hitno potrebna suradnja i koordinacija između država članica EU-a, uključujući njemačku saveznu vladu. Savezna vlada planira sankcionirati više naftnih tankera i u bliskom je kontaktu s G7 i partnerima iz EU.

Situacija oko ruske flote u sjeni ostaje napeta, a međunarodne zajednice suočavaju se s izazovom poduzimanja učinkovitih mjera za smanjenje ekonomskih i ekoloških rizika.

Dodatne informacije možete pronaći u člancima iz Merkur i dnevne vijesti.