Putin udario u mirovinski fond: rusko gospodarstvo u krizi!

Putin udario u mirovinski fond: rusko gospodarstvo u krizi!

Ruska ekonomija je pod teškim pritiskom zapadnih sankcija i visokih kamata. Situacija je postala toliko teška da predsjednik Vladimir Putin sada mora pribjeći ruskom socijalnom fondu kako bi pokrio sve veće proračunske deficite. Glasno fr.de U 2025. godini Kremlj planira povući oko 4,8 milijardi eura iz rezervi ovog važnog fonda koji se od 2008. koristi za financijsku potporu mirovinskom sustavu.

Očekuje se da će se ruski proračunski deficit utrostručiti tijekom godine. Među stanovništvom raste zabrinutost da bi Kremlj potencijalno mogao pristupiti privatnoj štednji. Oligarsi bliski Kremlju čak su izrazili prijedloge za ukidanje mirovina ili razmatranje djece kao mirovinskog plana. Na dugoročnu stabilnost ruskog gospodarstva upozorava i bivša savjetnica ruske središnje banke Aleksandra Prokopenko.

Gospodarski razvoj i izazovi

Unatoč napetoj situaciji, postoje i pozitivni gospodarski pomaci. Britanska analiza iz siječnja 2025. koju je proveo Royal United Services Institute (RUSI) izvještava o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od gotovo četiri posto u 2024. Richard Connolly, ekonomist i stručnjak za Rusiju, ističe da su očekivanja Zapada o ekonomskom kolapsu neutemeljena. Iznenađujuće umjereni proračunski deficiti od 1,5 do 2,9 posto BDP-a od 2022. ukazuju na određeni stupanj otpornosti gospodarstva.

Ruski javni dug iznosi oko 15 posto BDP-a, što je najniži omjer među zemljama G20. U prosincu 2024. proračunski su prihodi dosegnuli više od četiri trilijuna rubalja (oko 40 milijardi dolara), što je povećanje od 28 posto na godišnjoj razini. Ovim financijskim rezultatima ide u prilog i rebalans vanjske trgovine i povećanje državne potrošnje.

• Russland importiert vermehrt Elektronik, Transportfahrzeuge und Chemieprodukte aus China.
• Der bilaterale Handel mit China betrug 2024 rund 244,8 Milliarden US-Dollar.
• Russland sucht neue Märkte für Energieexporte, insbesondere in Indonesien, wo Interesse an russischem Öl besteht.

Izazovi koje nosi tržište nafte

Ipak, ovisnost o izvozu nafte i plina ostaje ključno pitanje. Dobit od tog izvoza glavni je oslonac ruskog gospodarstva, a stručnjaci upozoravaju da bi državni fond mogao brzo izgubiti gotovinu ako cijene nafte padnu ispod 50 dolara po barelu. Zemlje G7 uvele su sankcije kako bi ograničile te dobitke, uz uvođenje gornje granice cijene nafte.

Jednostrane mjere Kremlja, kao što je ulaganje u flotu u sjeni za prijevoz nafte pod lažnom zastavom, pokazuju pritisak pod kojim je Rusija. Pad cijena nafte i povećanje proizvodnje iz OPEC+ i SAD-a povećavaju pritisak za pronalaženje novih izvora financiranja.

Gospodarski izazovi Rusije su složeni. Dok su kratkoročne slabosti istaknute sankcijama i unutarnjim problemima kao što su nedostatak radne snage i visoka inflacija, dugoročni izgledi za rusko gospodarstvo ostaju ambivalentni, uzimajući u obzir strukturne slabosti. Connolly upozorava da se ove dugoročne slabosti ne miješaju s kratkoročnim ranjivostima. Rusija ima dovoljno ekonomskih resursa da ostvari svoje političke ciljeve i pripremi se za dugoročnu konfrontaciju sa Zapadom telepolis.de.