6-satni dan ili 8-satna zamka? Borba za zdravo radno vrijeme!

U Njemačkoj se ponovno raspravlja o radnom vremenu, posebice s obzirom na učinke mogućeg 6-satnog radnog dana. Kako OM Online izvijestili, formula "radno vrijeme podijeljeno životnim vijekom" za izračunavanje udjela rada u životu smatra se problematičnom. Postoji nedostatak jasnoće oko toga što se računa kao radno vrijeme, budući da se uz profesionalno radno vrijeme u obzir moraju uzeti i poslovi u kućanstvu, putovanje na posao, volonterski rad, briga o djeci i rodbini.

Nijemci su 2022. odradili ukupno 61,3 milijarde sati, što stručnjaci smatraju nedostatnim. Neki ekonomisti i političari pozivaju na više radnih sati kako bi se povećala produktivnost i predlažu da prekovremeni rad bude privlačniji i opušteniji 8-satni radni dan. Međutim, studije pokazuju da se ljudi mogu koncentrirati najviše 6 sati dnevno. Kontinuirani 8-satni dan može biti zdrav samo ako ima dovoljno pauza i raznolikih aktivnosti. Previše rada često dovodi do mentalnih bolesti; Prema zdravstvenom izvješću DAK-a iz 2022., oni su činili 16% svih dana bolovanja, što je najveći udio od početka istraživanja.

6-satni dan u fokusu

Raspravu o 6-satnom radnom danu također vodi uni.de u pratnji. U Njemačkoj je 8-satni radni dan još uvijek standard, ali studije pokazuju da dugo radno vrijeme smanjuje produktivnost i povezano je sa zdravstvenim problemima. Ljevica u Njemačkoj se zalaže za uvođenje 6-satnog radnog dana, dok u Švedskoj mnoge tvrtke već testiraju ovaj model. Konkretno, tvornica Toyote u Göteborgu uspješno je implementirala 6-satni radni dan tijekom 13 godina bez pada produktivnosti.

U švedskim poduzećima zaposlenici prijavljuju višu razinu motivacije i veće zadovoljstvo u poslu. Studije industrijske psihologije podržavaju tezu da ljudi mogu produktivno raditi samo 4 do 5 sati. Ipak, primjena 6-satnog radnog dana nije isplativa u svim industrijama, budući da su neke tvrtke, poput Sveučilišne bolnice Sahlgrenska, morale zaposliti dodatne zaposlenike kako bi ostvarile smanjenje radnog vremena. Međutim, kritičari tvrde da visoki troškovi od oko milijun eura godišnje govore protiv uvođenja 6-satnog radnog dana.

Daniel Bernmar iz Švedske ljevice ističe potrebu poboljšanja radnih uvjeta za radnike. Psihičke bolesti smatraju se drugim najčešćim uzrokom nesposobnosti za rad u Njemačkoj, dok statistike bilježe visoke stope obolijevanja zbog psihičkih problema. Muškarci su na bolovanju u prosjeku 180 dana godišnje, a žene 300 dana godišnje. U Njemačkoj napore za skraćenje radnog vremena pokreću prvenstveno ljevica i mreža Attac, dok sindikati odbijaju te prijedloge zbog svoje autonomije kolektivnog pregovaranja. Međutim, u Švedskoj se eksperimenti sa 6-satnim radnim danom približavaju kraju zbog sve većih troškova.