Rekordna zaposlenost – ali prijeti li Njemačkoj krah?

Rekordna visoka zaposlenost u Njemačkoj je dosegnuta 2024. godine sa 46,1 milijun zaposlenih. Prema izvješću od Svijet Brojke su pokazale da je porast broja zaposlenih porastao za manje od jedan posto u 2023. i 2024. godini. Porast zaposlenosti prvenstveno je posljedica rasta stanovništva i useljavanja.

Ono što je važno, međutim, jest da većina izbjeglica u Njemačkoj ovisi o socijalnim naknadama. Povećanje zaposlenosti uglavnom je ograničeno na sektore povezane s vladom kao što su javna služba, skrb, zdravstvo i obrazovanje. Nasuprot tome, proizvodni sektor izgubio je gotovo 100.000 radnih mjesta od sredine 2023. Prosječno tjedno radno vrijeme palo je s 38:54 sati 1991. na 36:32 sata, dok produktivnost u Njemačkoj stagnira od 2019.

Aktualni izazovi na tržištu rada

Honorarac je dosegnuo rekordnu razinu od 31 posto, a radi više od 800.000 ljudi koji se također oslanjaju na novac građana. U 2024. godini porastao je broj korisnika naknada građana i broj nezaposlenih, a prognoze ukazuju na daljnji rast nezaposlenosti.

Očekuje se da će rekord u zapošljavanju biti posljednji jer se odlazak u mirovinu više ne može kompenzirati migracijom radne snage. Manje zaposlenih i manje radnih sati po glavi stanovnika dovode do pada poreznih prihoda i prosperiteta. Potrebne su temeljite reforme kako bi se poboljšala situacija na tržištu rada.

Osim toga, analiza Savezna agencija za statistiku da stope nezaposlenosti, zaposlenosti i SGB II pomoći predstavljaju važne pokazatelje za integraciju useljenika u tržište rada. Stopa nezaposlenosti pokazuje omjer registrirane nezaposlenosti i civilne radne snage. Stopa zaposlenosti predstavlja udio radno sposobnog stanovništva koje je zaposleno uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje ili u nepunom radnom vremenu, dok stopa pomoći SGB II pokazuje udio stanovništva koje ovisi o osnovnom osiguranju.

Iako ti izgledi mogu pružiti važne informacije, treba ih tumačiti s oprezom. Postoji niz pokazatelja i varijabli koje mogu utjecati na podatke, poput prikupljanja i pretvorbe informacija u različitim izvorima. Posebnu pažnju zaslužuju razlike u izvorima podataka, poput evidentiranja stranih zaposlenika i njihove stope zaposlenosti.