Utjecaj povećanja PDV-a na posjete restoranima: analiza financijskih stručnjaka.
Od prijelaza godine gastronomska stopa PDV-a vratila se na razine prije Korone. Što to znači za potrošače? Vraćajući se unatrag u restoranima, početkom godine opet je porastao PDV na hranu sa 7 na 19 posto. To znači da je Corona pomoć, koja je uvedena 2020. godine kako bi se rasteretili restorani tijekom pandemije, sada stvar prošlosti, unatoč žestokim kritikama strukovnog udruženja. Za očekivati je da će restorani povećanjem cijena kompenzirati gubitak poreznih olakšica. Istraživanje njemačkog udruženja hotela i restorana (Dehoga) krajem prošle godine pokazalo je da 89 posto ispitanih želi povećanje cijena. Razlozi za to...

Utjecaj povećanja PDV-a na posjete restoranima: analiza financijskih stručnjaka.
Od prijelaza godine gastronomska stopa PDV-a vratila se na razine prije Korone. Što to znači za potrošače?
Vraćajući se unatrag u restoranima, početkom godine opet je porastao PDV na hranu sa 7 na 19 posto. To znači da je Corona pomoć, koja je uvedena 2020. godine kako bi se rasteretili restorani tijekom pandemije, sada stvar prošlosti, unatoč žestokim kritikama strukovnog udruženja. Za očekivati je da će restorani povećanjem cijena kompenzirati gubitak poreznih olakšica.
Istraživanje njemačkog udruženja hotela i restorana (Dehoga) krajem prošle godine pokazalo je da 89 posto ispitanih želi povećanje cijena. Razlozi za to su očiti izvršnoj direktorici Dehoga Ingrid Hartges. Većina kompanija nema prostora za slobodu, rekao je Hartges za "Wirtschaftswoche": "Teško da si itko može priuštiti ulaganje novca."
Smanjenje porezne stope uvedeno je i zato što je za vrijeme pandemije privremeno bilo moguće nuditi samo za van. Čak su i kasnije mnogi kupci radije ponijeli hranu sa sobom kući nego je pojeli na licu mjesta kako bi izbjegli zarazu. Budući da se niža porezna stopa od 7 posto oduvijek primjenjuje na hranu za van i dostavu, cilj je bio spriječiti narušavanje tržišnog natjecanja ukupnim smanjenjem. Kasnije, nakon što su se restorani uglavnom vratili u normalu, energetska kriza natjerala je saveznu vladu da nekoliko puta produži propis.
Povratkom na predkoronske propise gosti opet moraju dodatno plaćati zabavu, primjerice konobara koji poslužuje hranu i ukusno jelo na porculanu. No, na ćevape koji se jedu iz papirnatog omota za kafanskim stolom i dalje se obračunava samo 7 posto PDV-a, jer se radi o takozvanoj isporuci robe, a ne o restoranskoj usluzi.
Hoće li i u kojoj mjeri gostioničari povećati cijene odluka je svakog pojedinca. Ovi modeli izračuna pokazuju kakva povećanja cijena posjetitelji restorana mogu očekivati ako se povećanje porezne stope primijeni jedan na jedan: ako pizza trenutno košta 12 eura, od sada bi morala koštati oko 13,30 eura. Za šniclu s krumpirićima, koja je ranije koštala 18 eura, trebalo bi izdvojiti 19,90. Cijena nedjeljnog pečenja porasla bi s 24 eura na 26,60 eura.
Dehoga je oštro kritizirao povratak na staru stopu PDV-a. Industrijska udruga strahuje da će to izazvati ekonomske poteškoće za mnoge restorane. Istraživanje udruge također je pokazalo da 12 posto ispitanih ugostitelja smatra da je time ugrožena njihova egzistencija, a 5,2 posto bi stoga čak razmišljalo o zatvaranju obrta. Samo 4,2 posto bilo je optimistično i smatralo je da na njih promjena uopće nije utjecala ili jedva da je utjecala.
Izvori:Dehoga, “Wirtschaftswoche”, “SZ-Magazin”
Pročitajte izvorni članak na www.stern.de