Gotovina postaje sve manje važna: banke zatvaraju poslovnice i više ne primaju gotovinu

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

I u Njemačkoj sve više nestaje gotovina. Zbog nedostatka potražnje neke banke zatvaraju sve poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Zbog manjka kvalificiranih radnika i niske učestalosti kupaca Kasseler Sparkasse, primjerice, zatvara šest poslovnica i pretvara sedam u samoposlužne lokale. Prema analizi konzultantske tvrtke McKinsey & Company, opskrba i primanje gotovine košta banke oko dvije milijarde eura godišnje. Nijemci ovise o gotovini - ali i ovdje sredstvo plaćanja postaje sve manje važno. Mnoge banke zatvaraju poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Za to su odgovorni nedostatak potražnje i visoki troškovi. Prema studiji...

Auch in Deutschland verschwindet das Bargeld mehr und mehr. Veranlasst durch mangelnde Nachfrage schließen erste Banken sämtliche Filialen oder nehmen kein Bargeld mehr an. Aufgrund von Fachkräftemangel und niedriger Kundenfrequenz schließt beispielsweise die Kasseler Sparkasse sechs Filialen und macht sieben zu Selbstbedienungsstandorten. Laut einer Analyse der Unternehmensberatung McKinsey & Company kostet die Bargeldversorgung und Entgegennahme die Banken jährlich rund zwei Milliarden Euro. Die Deutschen hängen am Bargeld – doch auch hier wird das Zahlungsmittel immer unwichtiger. Viele Banken schließen Filialen oder nehmen kein Bargeld mehr an. Verantwortlich dafür ist die mangelnde Nachfrage und die zu hohen Kosten. Laut einer Studie …
I u Njemačkoj sve više nestaje gotovina. Zbog nedostatka potražnje neke banke zatvaraju sve poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Zbog manjka kvalificiranih radnika i niske učestalosti kupaca Kasseler Sparkasse, primjerice, zatvara šest poslovnica i pretvara sedam u samoposlužne lokale. Prema analizi konzultantske tvrtke McKinsey & Company, opskrba i primanje gotovine košta banke oko dvije milijarde eura godišnje. Nijemci ovise o gotovini - ali i ovdje sredstvo plaćanja postaje sve manje važno. Mnoge banke zatvaraju poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Za to su odgovorni nedostatak potražnje i visoki troškovi. Prema studiji...

Gotovina postaje sve manje važna: banke zatvaraju poslovnice i više ne primaju gotovinu

I u Njemačkoj sve više nestaje gotovina. Zbog nedostatka potražnje neke banke zatvaraju sve poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Zbog manjka kvalificiranih radnika i niske učestalosti kupaca Kasseler Sparkasse, primjerice, zatvara šest poslovnica i pretvara sedam u samoposlužne lokale. Prema analizi konzultantske tvrtke McKinsey & Company, opskrba i primanje gotovine košta banke oko dvije milijarde eura godišnje.

Nijemci ovise o gotovini - ali i ovdje sredstvo plaćanja postaje sve manje važno. Mnoge banke zatvaraju poslovnice ili više ne primaju gotovinu. Za to su odgovorni nedostatak potražnje i visoki troškovi. Prema studiji banke C24, 37 posto Nijemaca prošle godine nije išlo u poslovnicu banke, prenosi FAZ.

Prema izvješću od www.businessinsider.de, zbog nedostatka kvalificiranih radnika i niske baze kupaca, Sparkasse u Kasselu zatvara šest poslovnica i pretvara sedam u samoposlužne lokacije. Također zbog niske potražnje, Raiffeisenbank Hochtaunus zatvara sve poslovnice osim glavnog ureda. Štedionica u Niederdorfeldenu blizu Frankfurta na Majni još uvijek radi, ali više ne prima gotovinu zbog nedostatka osoblja. Prema analizi McKinsey & Company, opskrba i primitak gotovine košta banke oko dvije milijarde eura godišnje. Prema Deutsche Bundesbank, gotovina je najčešće sredstvo plaćanja i koristi se za više od polovice svih svakodnevnih plaćanja.

Analiza:
Sve veći broj bankovnih podružnica koje se zatvaraju i banke u Njemačkoj koje ne prihvaćaju gotovinu pokazuju promjene u financijskom sektoru. Nedostatak potražnje za bankarskim uslugama u fizičkim poslovnicama i visoki troškovi pružanja i prihvaćanja gotovine ključni su čimbenici koji pokreću ove promjene.

Zatvaranjem poslovnica i ukidanjem gotovine stvara se više samouslužnih lokacija na kojima klijenti mogu sami obavljati bankovne poslove. To bankama omogućuje uštedu troškova i osoblja. Nedostatak kvalificiranih radnika u industriji pojačava ovaj trend.

Razvoj također pokazuje da sve više ljudi bankarstvo obavlja online ili putem mobilnih aplikacija. To je također posljedica tehnološkog napretka i sve veće digitalizacije financijskog sektora.

Sve veća upotreba internetskog bankarstva i digitalnih metoda plaćanja utječe na tržište i financijsku industriju. Tvrtke koje nude rješenja za digitalno plaćanje mogle bi imati koristi od ovog trenda. S druge strane, banke moraju dalje razvijati svoje digitalne ponude i prilagođavati se promjenjivim potrebama klijenata.

Ostaje za vidjeti kako će se ovaj trend nastaviti u budućnosti i kakav će utjecaj imati na strukturu financijske industrije. Sve veće prihvaćanje digitalnih metoda plaćanja moglo bi dovesti do daljnjeg pada potražnje za gotovinom i fizičkim poslovnicama banaka.

Izvor:
Prema izvješću od www.businessinsider.de

Izvorni članak pročitajte na www.businessinsider.de

Na članak