Njemačka u dilemi s radnim vremenom: Merz traži više sati za stolom!

Njemačka u dilemi s radnim vremenom: Merz traži više sati za stolom!

U trenutnom apelu, kancelar Friedrich Merz poziva na povećanje radnog vremena u Njemačkoj. To se čini nužnim jer procjena Njemačkog ekonomskog instituta (IW) pokazuje da je radno vrijeme u Njemačkoj relativno kratko u usporedbi s drugim zemljama. U 2023. godini prosječno radno vrijeme za zaposlene od 15 do 64 godine iznosilo je samo 1036 sati. Za usporedbu: Grčka je zabilježila 1.172 sata, Poljska čak 1.304 sata, dok je Novi Zeland vodeći s preko 1.400 sati. Tom trendu pridonose i brojni radni odnosi s nepunim radnim vremenom u Njemačkoj, gdje oko 30% radne snage radi na nepuno radno vrijeme.

Kako Fokus izvješća, Njemačka je doživjela vrhunac zaposlenosti s oko 46 milijuna zaposlenika u svibnju 2024., iako taj broj od tada opada. Projekcije sugeriraju da će se gotovo 20 milijuna baby boomera umiroviti do 2036., što bi moglo predstavljati dodatne izazove za tržište rada. To dovodi do spoznaje da bi njemačko tržište rada u cjelini moglo doživjeti negativan rast ako značajno više ljudi ne bude radilo do normalne dobi za umirovljenje.

Smanjenje radnog vremena

Studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) od ponovnog ujedinjenja pokazuje da se prosječno radno vrijeme od tada kontinuirano smanjuje. Unatoč povećanju u posljednjem desetljeću, mnoge su europske zemlje značajno povećale broj radnih sati po glavi stanovnika. Radni sati porasli su za 15% u Španjolskoj, za 21% u Grčkoj i za 23% u Poljskoj. Međutim, u Njemačkoj je od 2013. došlo do povećanja od samo 2 %. Ovi stagnirajući sati također utječu na nacionalni dohodak i socijalnu sigurnost u zemlji.

Još jedan temeljni problem je visoka stopa honorarnog rada, koja djelomice proizlazi iz visoke porezne stope na srednje prihode, što prekovremeni rad čini neprivlačnim. U međunarodnoj usporedbi, stopa skraćenog radnog vremena mnogo je niža u zemljama poput Italije s 18% i Poljske sa 6%. Čini se da tržište rada u Njemačkoj također nudi malo poticaja za povećanje stope zaposlenosti žena, posebno majki. Izrazili su želju za produljenjem radnog vremena, što pak zahtijeva bolje proširenje infrastrukture za skrb i odgoj djece.

Potreba za političkim djelovanjem

Kako bi se stanje popravilo, stručnjaci i političari pozivaju na temeljite promjene. Predlaže se ukidanje destimulativnih mjera kao što je odlazak u mirovinu sa 63 godine kako bi se više ljudi potaknulo da dulje ostanu u radnoj snazi. Propisi o prijevremenoj mirovini mogli bi dovesti do pada ukupnog njemačkog opsega rada, dok je u isto vrijeme zaposlenost žena već potpunije iskorištena nego u mnogim drugim europskim zemljama. Stvaranje boljih okvirnih uvjeta i poticaja moglo bi pomoći u održivom povećanju radnih sati u Njemačkoj.

Sve u svemu, očito je da se Njemačka suočava s velikim izazovom kako ne bi zaostala u međunarodnoj usporedbi. Put do veće stope zaposlenosti i radnog vremena zahtijeva i političke i društvene napore.