ELTIF-ovi: alternativna ulaganja za ulagače s malim iznosima ulaganja i većim rizikom. Otkrijte mogućnosti i izazove europskih dugoročnih fondova.
Prema izvješću s www.capital.de, veliki investitori također vole ulagati svoj novac izvan trgovanja. Ovaj je svijet otvoren i malim štedišama kroz takozvane europske dugoročne investicijske fondove (ELTIF-ove), iako uz veći rizik. ELTIF-ovi omogućuju ulaganje čak i s malim iznosima u neuvrštene tvrtke, koje često obećavaju privlačne povrate. Reformom, koja će stupiti na snagu 10. siječnja 2024., želi se potaknuti potražnja za ELTIF-ovima i proširiti asortiman proizvoda. Reformom se ukida obvezno minimalno ulaganje od 10.000 eura za ulagače i ograničenje od najviše deset posto neto imovine u ELTIF-ovima. Ubuduće će pružateljima biti dopušteno...

ELTIF-ovi: alternativna ulaganja za ulagače s malim iznosima ulaganja i većim rizikom. Otkrijte mogućnosti i izazove europskih dugoročnih fondova.
Prema izvješću s www.capital.de, veliki investitori također vole ulagati svoj novac izvan trgovanja. Ovaj je svijet otvoren i malim štedišama kroz takozvane europske dugoročne investicijske fondove (ELTIF-ove), iako uz veći rizik. ELTIF-ovi omogućuju ulaganje čak i s malim iznosima u neuvrštene tvrtke, koje često obećavaju privlačne povrate.
Reformom, koja će stupiti na snagu 10. siječnja 2024., želi se potaknuti potražnja za ELTIF-ovima i proširiti asortiman proizvoda. Reformom se ukida obvezno minimalno ulaganje od 10.000 eura za ulagače i ograničenje od najviše deset posto neto imovine u ELTIF-ovima. Ponuđači će ubuduće smjeti uložiti do 45 posto svoje imovine u likvidna ulaganja. To znači da će se slična pravila uskoro primjenjivati na ELTIF-ove za prodaju kao i na obične uzajamne fondove.
Broj odobrenih ELTIF-ova povećao se s 54 u 2021. na oko 100 ponuda na tržištu. Prema studiji koju je proveo Scope, obujam europskog tržišta za ELTIF-ove mogao bi se povećati do 35 milijardi eura godišnje do 2028. Reforma bi također mogla potaknuti ulaganja u nekretnine, budući da se raspon mogućih stvarnih ulaganja povećava, a ELTIF-ovima je dopušteno preuzeti više dužničkog kapitala.
Međutim, ulaganja u ELTIF također su povezana s povećanim rizicima jer je jednom uloženi kapital dugoročno vezan, a rani izlazak često je moguć samo putem sekundarnih tržišta s popustima. Zaštita ulagača bit će oslabljena reformom, budući da su dopuštene i konstrukcije fondova fondova, što bi pripremu proizvoda moglo učiniti manje transparentnom.
Općenito, reforma i sve veća potražnja mogli bi proširiti ponudu proizvoda za ELTIF-ove i olakšati distribuciju bankama i drugim pružateljima financijskih usluga. Međutim, ulagači bi trebali imati na umu veće rizike i ograničenu likvidnost ELTIF ulaganja.
Pročitajte izvorni članak na www.capital.de