Općinska financijska kriza: rekordni deficit od 24,8 milijardi eura!

Općinska financijska kriza: rekordni deficit od 24,8 milijardi eura!

Financijska situacija općina u Njemačkoj postaje sve kritičnija. U 2024. općinski proračuni zabilježili su financijski deficit od 24,8 milijardi eura, što je najveći deficit od ponovnog ujedinjenja. Usporedbe radi, manjak je na kraju 2023. bio samo 6,6 milijardi eura. Ovo drastično povećanje prvenstveno je posljedica eksplozivnih socijalnih izdataka, koji su porasli za gotovo 12% i sada čine veliki dio općinske potrošnje. Uz socijalna davanja, porasli su i troškovi osoblja za gotovo 9%, dok su porezni prihodi porasli samo za 1,5%, što je dodatno pogoršalo financijske poteškoće. komunal.de izvješćuje da je već u prvoj polovici 2024. zabilježeno povećanje deficita od 10 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu.

Rashodi u općinskom temeljnom i izvanproračunu porasli su za 12,6% na godišnjoj razini, ali su prihodi porasli samo za 7,6%. To je rezultiralo time da 6,2% rashoda nije bilo pokriveno redovnim prihodima, što je općine prisililo na korištenje rezervi i zajmova. Njemačka udruga gradova opisala je financijsku situaciju kao "katastrofalnu" i pozvala na reformu financijskog sustava. Helmut Dedy, generalni direktor udruge, upozorio je da općine same ne mogu nadoknaditi deficit. Udruga njemačkih okruga također poziva na sveobuhvatne reforme u raspodjeli financijskih sredstava.

Izazovi i troškovi

Ključni pokretač deficita su socijalne naknade, koje su porasle za 11,7% na 84,5 milijardi eura. Osobito su uočljiva povećanja naknada građanima i socijalne pomoći, koja su porasla za 12,4 posto ili na 21,1 milijardu eura. Potrošnja na skrb za djecu i mlade također je porasla za 17,1% na 18,3 milijarde eura, dok je pomoć za integraciju porasla za 13,6% na 22,7 milijardi eura. Ovi povećani troškovi predstavljaju općine pred ogromnim financijskim izazovima.

Troškovi osoblja sada iznose 88,1 milijardu eura, na što su uvelike utjecala povećanja plaća i povećanje broja zaposlenih. Suočeni s zaostatkom ulaganja od 215,7 milijardi eura – od čega se više od polovice odnosi na škole te cestovnu i prometnu infrastrukturu – gradonačelnici se osjećaju pod pritiskom. 70% njih vidi financijska pitanja kao najhitniji izazov, dok 85% vidi povećanje socijalne potrošnje kao veliki problem.

Izgledi i moguća rješenja

Za iduće godine predviđa se pad poreznih prihoda od 27,2 milijarde eura između 2025. i 2029. To predstavlja ozbiljne probleme za općine, jer su istovremeno suočene s ogromnim nedostatkom kvalificiranih radnika - trenutno nedostaje 570.000 zaposlenika u lokalnim upravama. U sljedećih 20 godina iz javnog će sektora otići 937.100 zaposlenika, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju.

U tom kontekstu, diskurs "Financije 2025" održat će se u Göttingenu 27. i 28. kolovoza 2025., u kojem će do 40 sudionika sudjelovati u tri panel rasprave i devet ključnih riječi. Teme diskursa uključuju, između ostalog, dvojno knjigovodstvo, pomoć pri integraciji, sposobnost ulaganja, porez na nekretnine C kao i osiguranje likvidnosti i privlačnosti za poslodavca. Cilj diskursa je razviti rješenja i mreže za izazove u području općinskih financija.

Trenutna kriza se smatra rezultatom pet strukturnih trendova: demografske promjene, povećanje zadataka bez povezivanja, fragmentirana logika financiranja, istiskivanje ulaganja putem obvezne potrošnje i manjak kvalificiranih radnika. Kako bi se odgovorilo na te izazove, nužne su temeljite reforme i preorijentacije financijske politike. zdf.de je također preuzeo ovaj razvoj i naglašava hitnost s kojom se općine oslanjaju na potporu i odgovarajuće modele financiranja.