Grčka: Od bankrotirane države do europskog čuda rasta!

Grčka: Od bankrotirane države do europskog čuda rasta!

Prije deset godina Grčka je bila u dubokoj ekonomskoj krizi koja je zemlju skoro dovela do bankrota. U lipnju 2015. nezaposlenost je bila na najvišoj razini svih vremena od gotovo 25 posto, a državni dug premašio je 180 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Tijekom tog razdoblja, obveznice zemlje smanjene su na status smeća, što je dodatno oslabilo povjerenje u grčko gospodarstvo. Dana 27. lipnja 2015. Europska središnja banka zaustavila je kretanje kapitala, što je dovelo do uvođenja stroge kontrole kapitala koja je ograničila podizanje gotovine na 60 eura dnevno. Međunarodna zajednica osigurala je pakete pomoći vrijedne preko 300 milijardi eura kako bi spasila Grčku od bankrota. Posljednji paket pomoći istekao je 2018.

Od tada se Grčka značajno gospodarski oporavila. Trenutačni udio duga iznosi oko 150 posto BDP-a, a očekuje se da će pasti na 142 posto. Državni dug iznosi oko 360 milijardi eura. Zemlja bilježi prosječni gospodarski rast od 2,0 posto godišnje od 2018. Stopa nezaposlenosti pala je s 24,9 posto u 2015. na 9,4 posto u 2022., dok je zaposlenost porasla na 4,3 milijuna radnih mjesta – povećanje od 18 posto u usporedbi s prije deset godina. Takav napredak rezultat je opsežnih reformi koje su provedene nakon krize.

Ekonomske reforme i stabilnost

Gospodarski povratak Grčke prvenstveno je rezultat učinkovitih reformi i političke stabilnosti. Reforme uključuju mirovinsku reformu koja je povećala zakonsku dob za odlazak u mirovinu na 67 godina, kao i porezne reforme koje su povećale PDV na 24 posto i smanjile stopu poreza na dobit s 29 posto na 22 posto. Digitalizacija poreznog sustava i uprave također je povećala učinkovitost i smanjila troškove. Rezultati ovih mjera jasno su vidljivi: Grčka je prošle godine ostvarila rekordan suficit od 4,8 posto ili 63 milijarde eura.

Uz to, stopa nezaposlenosti mladih pala je s 52 posto u 2015. na 25 posto. Ovi pozitivniji podaci također su posljedica održivije gospodarske orijentacije, posebno usmjerene na sektor usluga i turizam. Drugi važni sektori uključuju uzgoj maslina, vina, voća i povrća, kao i proizvodnju hrane te tekstilni i kemijski sektor. Unatoč ovim pozitivnim pomacima, potpuni oporavak od krize koja je dosegla vrhunac između 2010. i 2016. još nije postignut. Tijekom tog vremena izgubljeno je oko četvrtine ekonomske moći.

Pogled u budućnost

Grčka se probila s dna eurozone u europsku regiju visokog rasta. Prema Deutsche Bank, BDP će 2022. iznositi 208 milijardi eura, što je još uvijek ispod 242 milijarde eura iz 2008. Realne plaće također su dosegle samo 71 posto svoje razine prije krize 2022. Ali kurs za održivu gospodarsku stabilnost je postavljen. Nastavak reformi i pozitivan gospodarski razvoj mogli bi pomoći Grčkoj da prevlada svoje izazove i učvrsti svoje mjesto u europskom gospodarstvu. Fokus i Deutsche Bank izvješće o ovim značajnim događajima i budućim izgledima zemlje.