Proračunski deficit u Frieslandu: Gdje je financijska pomoć?

Dana 26. siječnja 2025., većinska skupina u vijeću okruga Friesland, koju čine SPD, Zeleni i FDP, odobrila je nacrt proračuna koji je usmjeren na ulaganja u škole, bolnice i infrastrukturne projekte. Međutim, ovaj nacrt predviđa očekivani manjak od oko 44,9 milijuna eura za 2025. Glavni razlozi za ovaj deficit su kompenzacija gubitaka za klinike Friesland i povećana raspodjela zadataka.

Jannes Wiesner, glasnogovornik grupe za SPD, ističe da se problemi mogu pratiti u strukturnom nedostatku financiranja općina. Općine svake godine dobivaju dodatne zadaće koje država i savezna vlada ne financiraju adekvatno. Ova situacija dovodi do strukturne neravnoteže između tereta zadaća i rashoda općina, koje snose 25% državnih zadaća, dok je njihov udio u poreznim prihodima samo 14%.

Zahtjevi za boljom suradnjom

Gerhard Ratzel, predsjednik zastupničkog kluba FDP-a, ističe potrebu bolje suradnje gradova, općina i okruga te kritizira neslaganje oko važnih projekata poput proširenja sirena. Wiesner također izražava zabrinutost zbog trenutnog dizajna savezne i državne kočnice duga, budući da ne uzima u obzir lokalnu razinu. Općinama je potrebna odgovarajuća minimalna financijska razina, koja bi se eventualno mogla osigurati povećanjem udjela poreza na promet.

U daljnjem kontekstu, savezna vlada izvještava da je nacrt proračuna za 2025. odobren 5. srpnja 2024. Rasprava u kabinetu zakazana je za 17. srpnja 2024. Ovaj nacrt također uključuje inicijativu za rast i rebalans proračuna, koji uključuje dodatnih jedanaest milijardi eura u zajmovima, uglavnom zbog povećanih troškova u vezi sa Zakonom o obnovljivoj energiji i novcem građana.

Pridržavat će se dužničke kočnice, a planiraju se porezne olakšice poput ukidanja hladne progresije, povećanja dječjeg doplatka te povećanja dječjih doplataka i osnovnih poreznih olakšica. Međutim, općine se bore s dramatičnom financijskom situacijom i očekuju negativnu financijsku bilancu od -13,2 milijarde eura za 2024. Izgledi za poboljšanje financijske situacije općina u sljedećim godinama nisu predvidivi.

Uzroci ovog podfinanciranja su različiti, a uključuju sve veće troškove zbog inflacije, veći broj slučajeva, opterećenja u socijalnom sektoru i visoke kolektivne ugovore. Planirano porezno rasterećenje rezultirat će punim godišnjim učinkom od -1,8 milijardi eura za općine. Osim toga, inicijativa za rast uključuje produženje degresivne stope amortizacije za pokretnu imovinu do 2028. godine, što će dovesti do daljnjeg smanjenja prihoda za općine. Nadoknada poreznih gubitaka, na primjer odricanjem od poreza na obrt, smatra se nužnom.