Proračun 2025: Rekordna potrošnja za obranu i infrastrukturu!

Proračun 2025: Rekordna potrošnja za obranu i infrastrukturu!

Dana 24. lipnja 2025. Savezna vlada odobrila je proračun za narednu godinu. Ovaj nacrt proračuna predviđa utrošak ukupno 503 milijarde eura. Gotovo 82 milijarde eura financirat će se iz zajmova, dok više od 60 milijardi eura dolazi iz posebnih fondova financiranih zaduživanjem. Fokus nacrta je na značajnim ulaganjima u infrastrukturu, obranu i gospodarski rast. Deutschlandfunk javlja da su visoki krediti već planirani za iduću godinu.

Posebna pozornost posvećena je ulaganjima u dogradnju mostova, cesta i energetskih mreža. Središnje je pitanje i izdvajanja za obranu: do 2029. očekuje se da će porasti na 3,5 posto bruto domaćeg proizvoda, što odgovara kvoti NATO-a od dva posto. Samo za to je u nacrtu proračuna predviđeno 75 milijardi eura, od čega se 32 milijarde eura financira iz duga.Glasno antena Time će Bundeswehr dobiti značajna financijska sredstva u narednim godinama.

Kritika proračunskih planova

Predsjednica stranke Zelenih Brantner oštro je kritizirala proračunske planove na Deutschlandfunk. Zalaže se za veća ulaganja u obranu, ali istovremeno kritizira što se premalo novca slijeva u modernizaciju infrastrukture. Ovo balansiranje između obrambenih i civilnih projekata izaziva rasprave unutar koalicije i izvan nje.

Bundestag i Bundesrat će se sljedećih tjedana baviti prijedlogom proračuna. U nacrtu proračuna za 2025. neće biti predviđena samo potrošnja za sljedeću godinu, već će biti predstavljene i ključne brojke za 2026. te financijsko planiranje do 2029. Prema planovima, potrošnja za obranu i povezana područja iduće bi godine trebala porasti na 97 milijardi eura, što bi rezultiralo NATO kvotom od oko 2,8 posto.

Ulaganja u budućnost

Drugi važan aspekt proračuna je poseban fond za infrastrukturu koji se puni s 500 milijardi eura. Ovaj posebni fond osmišljen je za financiranje dugoročnih projekata izvan dužničke kočnice koja se proteže do kraja 2036. Planirana su sveobuhvatna ulaganja u civilnu i civilnu zaštitu, prometnu i energetsku infrastrukturu kao i u obrazovanje, istraživanje i digitalizaciju s ukupno 100 milijardi eura za zaštitu klime i daljnjih 100 milijardi eura za infrastrukturu saveznih država.

Ministarstvo financija visoku razinu duga za infrastrukturu nije smatralo problematičnom, navodeći potencijalni gospodarski rast koji bi mogao proizaći iz ovih ulaganja. Unatoč tome, visoki financijski zahtjev nailazi na kritike raznih političkih stranaka koje smatraju da je fokus previše na izdvajanjima za obranu, a premalo na društvenim ili ekološkim projektima. Uzbudljiva godina puna rasprava i odluka čeka nas na konačno usvajanje proračuna.