Ulaganja u europsku obranu: Novi kurs savezne vlade!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Nova federalna vlada promiče ulaganja u obranu, dok Europa postaje neovisnija o SAD-u.

Die neue Bundesregierung fördert Verteidigungsinvestitionen, während Europa sich unabhängiger von den USA aufstellt.
Nova federalna vlada promiče ulaganja u obranu, dok Europa postaje neovisnija o SAD-u.

Ulaganja u europsku obranu: Novi kurs savezne vlade!

Nova savezna vlada dala je sedam ministarstava SPD-u, a Ministarstvo obrane smatra se posebno važnim. Boris Pistorius ostaje ministar obrane i uživa veliki ugled među građanima. Vlada planira povećati ulaganja u obranu kako bi riješila zabrinutost oko sigurnosti Europe. Od mandata Donalda Trumpa na vlasti u SAD-u, povjerenje u NATO i obranu Europe je narušeno. U tom kontekstu, za Europu postaje sve hitnije da sve neovisnije organizira svoju obranu.

Kako financije.net izvješća, EU planira uložiti oko 800 milijardi eura u obrambene projekte do 2030. Šefovi država i vlada EU dogovorili su ta ulaganja na proljetnom summitu. Europska komisija osigurat će zajmove EU-a u vrijednosti od 150 milijardi eura za potporu tim projektima naoružanja. Do sada je Europa uvelike ovisila o obrani SAD-a, no nepovjerenje prema SAD-u je poraslo, posebice otkako je Trump preuzeo dužnost.

Potrošnja za obranu na novoj razini

Još jedan aspekt ovih kretanja je povećanje izdvajanja za obranu među zemljama NATO-a. Glasno tagesschau.de Zemlje NATO-a planiraju potrošiti oko 2,71 posto svog BDP-a na obranu 2024. godine, što odgovara iznosu od oko 1,5 trilijuna američkih dolara. Očekuje se da će europski saveznici i Kanada prikupiti 2,02 posto BDP-a, odnosno 507 milijardi dolara. To predstavlja povećanje izdvajanja za obranu od 10,9 posto u odnosu na prošlu godinu, a europski saveznici i Kanada izdvajaju čak 17,9 posto više.

Troškovi zemalja NATO-a za obranu kontinuirano su se povećavali od 2014. s 943 milijarde dolara. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine značajno je promijenio percepciju prijetnji i doveo do veće potrošnje. NATO-ov cilj od dva posto prvi put je postao obvezujući 2014., a Njemačka planira obrambenu potrošnju od 2,12 posto BDP-a za 2024., što je prvi put iznad tog cilja. Osobitu pozornost dobio je i poseban fond od 100 milijardi eura koji je gotovo u cijelosti namijenjen nabavi velike opreme.

Ukratko, može se reći da rasprava o izdvajanjima za obranu i potrebi za povećanjem ulaganja postaje sve važnija kako unutar Njemačke tako i među NATO saveznicima. Planovi Njemačke mogu se promatrati kao dio šireg trenda kojeg karakteriziraju promjenjivi geopolitički uvjeti i novi izazovi sigurnosne politike.