Rekordno visok broj bolovanja - duševne bolesti glavni su uzrok izostanaka s posla

Rekordno visok broj bolovanja - duševne bolesti glavni su uzrok izostanaka s posla

Osim tjelesnih, i psihičke bolesti dovele su do porasta izostanaka s posla u prošloj godini. Prema ovogodišnjem AOK-ovom izvješću o izostancima s posla, bolovanja su dosegla novi vrhunac. Zdravstveno osiguranje je u spomenutom razdoblju zabilježilo 216,6 slučajeva bolovanja na svakih 100 zaposlenih osiguranika. Ovo povećanje od više od 30 posto najvećim je dijelom posljedica respiratornih bolesti uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Dani odsutnosti zbog mentalnih bolesti također su porasli za 48 posto u odnosu na 2012. Iako su brojke blago pale nakon vrhunca Corona razdoblja, još uvijek su iznad razina prije pandemije. Studija Znanstvenog instituta AOK pokazuje da su iscrpljenost, ljutnja i bezvoljnost najčešće tegobe.

Svjetska zdravstvena organizacija 2022. službeno je priznala izgaranje kao bolest. Posljedica je kroničnog stresa na poslu uzrokovanog vremenskim pritiskom, velikim opterećenjem, nedostatkom osoblja i pretrpanim rasporedom. Bolest se manifestira nemirom, napetosti, otežanom koncentracijom, bolovima u leđima i glavoboljama, povećanom sklonošću infekcijama i poremećajima spavanja. Fizička i mentalna iscrpljenost se povećava do stalnog stanja iscrpljenosti.

Kako biste spriječili izgaranje, preporuča se poznavati i pridržavati se osobnih granica, uzimati redovite pauze, preispitati upravljanje vremenom, predati zadatke i održavati dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Važni su i društveni kontakti, tjelovježba, dostatan san i zdrava prehrana.

Očekuje se da će porast izostanaka s posla utjecati na tržište rada i financijski sektor. Poslodavci će možda trebati zaposliti više zaposlenika kako bi nadoknadili nedostatak osoblja i bolovanja. Sve veći broj mentalnih bolesti također zahtijeva povećanu podršku i brigu za radnike kako bi se osigurala radna produktivnost i dobrobit.

Prema izvješću od www.merkur.de