Muskov DOGE neuspjeh: Gdje propadaju njemački planovi štednje!
Analizirajte trenutne mjere štednje savezne vlade i izazove u saveznom proračunu za 2025., uključujući kontroverzne subvencije.
Muskov DOGE neuspjeh: Gdje propadaju njemački planovi štednje!
Financijski izazovi Njemačke u središtu su trenutačnih rasprava jer se savezna vlada suočava s poteškoćama u pripremi proračuna. Time je jasno da su štednja i reforme nužne za stabilizaciju financijske situacije.
Program DOGE Elona Muska, čiji su ambiciozni ciljevi štednje bili 30 posto, dosad je postigao samo 0,3 posto. Ovi događaji pridružuju se popisu neuspjelih pokušaja štednje od strane vlada, koji također utječu na Njemačku. Postoje pozivi na kritički pregled javne potrošnje u ovoj zemlji, budući da postoje brojne mjere potpore koje se smatraju pretjeranima, poput potpore za fermentaciju graška i tržišta temeljena na blockchainu. Izvještaj u ovom kontekstu Fokus, te bi uštede mogle dovesti do izbacivanja lijekova za liječenje malarije, tuberkuloze i HIV-a, čime bi se uštedjelo čak 400 milijuna dolara.
Federalna potrošnja na prvi pogled
Sveobuhvatna analiza federalne potrošnje pokazuje da više od polovice potrošnje odlazi na subvencije za neprofitabilne tvrtke i pojedince. Ova potrošnja predstavlja značajan pritisak na javne financije i tvrdi se da bi savezna vlada trebala smanjiti potrebu za takvim subvencijama, kao i reformirati sustav transfera.
Federalni proračun za 2025. godinu semaforski čelnici dogovorili su nakon duge borbe. Središnji element ovog sporazuma je "globalni manjak" od 17 milijardi eura, za koji se očekuje da će biti dodatno smanjen dok se formalno ne proslijedi Bundestagu. Na provedbu prijedloga pretvaranja bespovratnih sredstava u zajmove, primjerice za Deutsche Bahn, gleda se sa skepsom jer dotične tvrtke ne mogu ostvariti vlastiti prihod bpb ističe.
Reforme i izazovi
Tekuće rasprave o reformi kočnice duga oblikuju rasprave o financijskoj politici. Dužnička kočnica, usidrena u Temeljnom zakonu od 2011., dopušta novi strukturni dug od samo 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. S obzirom na povećanje novog duga, za koji stručnjaci predviđaju da će biti veći od 50 milijardi eura, mnogi dovode u pitanje financijsku sposobnost vlade da djeluje.
Savezna vlada suočava se s izazovom provedbe mjera štednje bez ugrožavanja javnih usluga. Mogla bi biti potrebna veća potrošnja na obrazovanje i integracijske tečajeve. Sljedeći tjedni pokazat će je li Vlada spremna promijeniti kurs, posebice kada su u pitanju cijene struje i ulaganja u infrastrukturu.
S obzirom na navedene probleme, koji proizlaze iz neuspjelih pokušaja štednje i strogih financijskih zahtjeva, ostaje za vidjeti koje će se mjere u konačnici poduzeti kako bi se osigurala financijska stabilnost Njemačke.