Novi proračun EU: 2 trilijuna eura za sigurnost i rast!

Novi proračun EU: 2 trilijuna eura za sigurnost i rast!

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas je predstavila opsežan prijedlog povećanja dugoročnog proračuna Europske unije. Očekuje se da će novi proračun za razdoblje od 2028. do 2034. iznositi oko 2 bilijuna eura, što je oko 700 milijardi eura više od sadašnjeg proračuna. Ovo predstavlja značajan korak za jačanje ulaganja u sigurnost i obranu, posebno u kontekstu geopolitičkih napetosti, kao što je trenutna situacija s Rusijom. Von der Leyen opisala je ovaj proračun kao "proračun za novu eru" koji bi trebao zadovoljiti europske ambicije.[SRF]

Povećanje proračuna nema samo financijske nego i moćno-političke dimenzije. Povećanje bi moglo ojačati položaj Komisije EU-a u političkom krajoliku Unije. Proračun se najvećim dijelom financira iz doprinosa zemalja članica, a Njemačka, kao ekonomski najjača država, ima oko četvrtinu proračuna EU. U budućnosti Komisija planira izravno u proračunu izdvojiti manje novca kako bi mogla fleksibilnije odgovoriti na izazove globalnog okruženja koje se brzo razvija.[BR]

Novi izvori prihoda i nacionalni planovi

Kako bi financirala povećanje proračuna, Von der Leyen predlaže razne nove izvore prihoda. To uključuje, između ostalog:

• Eine Abgabe für große Unternehmen mit einem Jahresumsatz von über 50 Millionen Euro.
• Eine Abgabe auf nicht für das Recycling gesammelten Elektroschrott.
• Ein Teil der Einnahmen aus nationalen Tabaksteuern, die nach Brüssel fließen sollen.

Komisija također zahtijeva od svake države članice EU-a da izradi Nacionalni plan reformi i ulaganja (NRP) kako bi odredila kako će se koristiti sredstva EU-a. Time se želi osigurati da se sredstva koriste ciljano i učinkovito.[SRF]

Dugotrajni pregovori i učinci na Švicarsku

Očekuje se da će pregovori o novom financijskom okviru biti dugotrajni i komplicirani. O prijedlogu povećanja proračuna moraju raspravljati i odobriti i zemlje EU i Europski parlament. Dok Parlament mora donijeti odluku većinom, države članice moraju usvojiti proračun jednoglasno. Ovi opsežni pregovori također imaju implikacije za Švicarsku, posebno u vezi s dodatnim financiranjem istraživačkih i obrazovnih programa i novim porezom na velike tvrtke.[BR]

Drugi financijski aspekt je otplata razvojnog fonda Corona koja počinje 2028. i trebala bi trajati do 2058. Za te bi otplate moglo biti potrebno 25 do 30 milijardi eura godišnje, što bi moglo predstavljati dodatni financijski pritisak na članice EU.[SRF]