Iznenadna blokada računa: zašto je vaš novac u opasnosti!

Klijenti štedionica sve više prijavljuju iznenadna zatvaranja računa, što često dovodi do gubitka pristupa imovini. Glavni razlog za ove mjere su sumnjive transakcije koje mogu izazvati sumnju na pranje novca. Odvjetnik Martin Wehrmann preporučuje brzo djelovanje ako je račun blokiran kako biste uklonili blokadu. Banke su po zakonu obvezne provjeravati sumnjive depozite gotovine i neobične transakcije. Isplate s kripto mjenjačnica iz inozemstva također se mogu klasificirati kao sumnjive, što će dovesti do blokade računa.

Sukladno Zakonu o pranju novca (GwG), štedionica mora blokirati račun u slučaju sumnje. Stoga se savjetuje da odmah potražite pravnu pomoć ako je netko pogođen obustavom računa. Proaktivno djelovanje i dijalog s bankom ključni su kako bi se spriječila moguća gašenja računa. Također treba napomenuti da do blokade računa može doći i zbog kršenja ugovora ili neprihvaćanja izmjena Općih uvjeta (OU). Osim toga, porezna uprava može narediti i blokadu računa, primjerice ako porez nije uredno plaćen. Drugi aspekt je korištenje umjetne inteligencije od strane banaka, što također može dovesti do nezakonitog zatvaranja računa ako se pojave pogreške. Ukoliko banka ne reagira na pokušaje komunikacije, često je jedina mogućnost poduzimanje pravnih radnji, ali pritisak na banku treba izbjegavati kako bi se spriječile negativne posljedice, npr. chip.de prijavio.

Složenost slučajeva u kojima se sumnja na pranje novca

Blokada računa zbog sumnje na pranje novca kompleksan je problem i može imati ozbiljne posljedice za fizičke osobe i tvrtke. Pogođeni često saznaju da im je račun blokiran tek kada pokušaju platiti. Pranje novca je proces uvođenja nezakonite dobiti u legalni financijski krug kako bi se prikrilo njeno podrijetlo. Ova praksa je zakonski definirana kao kazneno djelo u Njemačkoj prema odjeljku 261 Kaznenog zakona i nosi značajne kazne.

Borba protiv pranja novca posljednjih godina postaje sve važnija jer ilegalni financijski tokovi predstavljaju sve veći sigurnosni problem. Banke i financijske institucije igraju središnju ulogu u borbi protiv pranja novca i zakonski su obvezne pridržavati se nacionalnih zakona i europskih smjernica kao što je 5. Direktiva EU-a o pranju novca. Važeći Zakon o pranju novca (ZPN) regulira prepoznavanje sumnjivih transakcija i njihovo prijavljivanje nadležnim tijelima. Prema članku 10. GwG-a, banke su dužne, među ostalim, provjeravati identitet svojih klijenata i prijavljivati ​​sumnjive aktivnosti. Ako postoji sumnja na pranje novca, banke moraju odmah prijaviti sumnju Financijsko-obavještajnoj jedinici (FIU). Osim toga, odjeljak 56 AMLA-a dopušta bankama da blokiraju račune ili prekinu platne transakcije ako postoji dovoljna sumnja. Banke često djeluju brzo kako bi izbjegle visoke kazne i kaznene posljedice. U tom smislu, sudovi su potvrdili da je bankama dopušteno blokirati račune ako postoji sumnja na pranje novca kao dio njihove dužnosti brige. Međutim, blokada mora ostati na snazi ​​samo dok postoji sumnja i traje istraga. Primjer pogođenog kupca je Fridolin iz Singena, kojeg je iznenadila blokada računa nakon velike uplate od novog poslovnog partnera. U tom slučaju preporučljivo je brzo reagirati, kontaktirati banku i po potrebi zatražiti pravni savjet kako to učiniti dr-schulte.de ističe.