Mirovina ili mirovina? Kontroverzno pitanje o pravdi u Njemačkoj!

Mirovina ili mirovina? Kontroverzno pitanje o pravdi u Njemačkoj!

Trenutno se u Njemačkoj intenzivno raspravlja o sustavima osiguranja za starije osobe. Fokus je na razlikama između mirovina i mirovina. Dok je prosječna mirovina njemačkog umirovljenika oko 1.500 eura mjesečno, savezni državni službenici primaju u prosjeku 3.400 eura, a državni službenici čak do 3.600 eura mirovine. To otvara pitanja o pravednosti njemačkog mirovinskog sustava. Glasno Merkur Razlike nastaju zbog različitih sustava, koji se često percipiraju kao nepravedni.

Bärbel Bas, nova ministrica rada i socijalne politike i političarka SPD-a, postavila si je cilj stvoriti jedinstven i solidaran sustav. To bi trebalo rasteretiti financijski teret njemačkog mirovinskog osiguranja i stvoriti više pravde. Istodobno, sadašnje mirovinsko osiguranje u Njemačkoj, koje se temelji na tri stupa - zakonska mirovina, mirovina poduzeća i privatna mirovina - pokazuje značajne nedostatke. Zakonsku mirovinu financira država i osigurava samo egzistenciju, dok su mirovine poduzeća i privatne mirovine često neadekvatne jer mnogi ljudi nisu osigurali odgovarajuću mirovinu.

Različiti propisi za državne službenike

Državni službenici imaju koristi od kombinacije zakonskih mirovina i mirovina poduzeća u obliku mirovine. Ovi mirovinski propisi središnja su točka u raspravi o socijalnoj pravdi, jer državni službenici, na primjer, moraju platiti puni porez na svoju mirovinu, dok su umirovljenici samo djelomično oporezovani. Osim toga, državni službenici svoje zdravstveno osiguranje financiraju privatno, za razliku od većine zakonski osiguranih umirovljenika.

U aktualnoj raspravi različite političke stranke iznijele su prijedloge reforme mirovina državnih službenika. Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja predložilo je da se novozaposleni državni službenici uključe u zakonsko mirovinsko osiguranje (GRV) te da im se prizna i mirovina u društvu. Cilj ovih prijedloga je dugoročno financijsko rasterećenje i smanjenje komunalne potrošnje. I Zeleni i SPD podržavaju ove pristupe u pogledu socijalne pravde i pozivaju na sveobuhvatne reforme.

Političke reakcije i pogled na budućnost

Međutim, politički krajolik je podijeljen. Ljevica se zalaže za jedinstveni mirovinski sustav za sve, dok je FDP skeptičan prema općem uključivanju državnih službenika u GRV i preferira kapitalizirani model. AfD, s druge strane, zahtijeva da političari plaćaju u GRV i predlaže ograničavanje statusa državnog službenika na suverene zadatke. S obzirom na rast rashoda za mirovine, koji bi do 2040. godine trebali doseći 1,9% bruto domaćeg proizvoda, rasprava o reformama imat će središnju ulogu u predizbornoj kampanji iu daljnjem oblikovanju mirovinskog sustava.

Nedavno istraživanje pokazuje da 81,4% stanovništva podržava uključivanje novozaposlenih državnih službenika u GRV. Ovo naglašava želju mnogih građana za pravednijim mirovinskim sustavom koji koristi svim profesionalnim skupinama i mogao bi povećati pritisak na kreatore politike da poduzmu odgovarajuće mjere.