Mirovinske promjene 2024.: Važne financijske promjene za umirovljenike u siječnju

Mirovinske promjene 2024.: Važne financijske promjene za umirovljenike u siječnju

Prema izvješću www.ruhr24.de,

2024. godina donosi važne promjene za umirovljenike. Osim promijenjene dobne granice, na snagu stupaju i financijske promjene. Redovna dobna granica od 66 godina primjenjuje se od siječnja 2024. za sve rođene 1958. Dob za odlazak u mirovinu također se povećava za one s dugogodišnjim osiguranjem koji su rođeni 1960. Nadalje, povećavaju se odbici za “mirovinu od 63” i postoje nova dodatna ograničenja prihoda. Granice za utvrđivanje doprinosa u starim i novim saveznim državama, kao i referentna vrijednost za mirovinu također se povećavaju. Povećat će se minimalni i maksimalni doprinosi za dobrovoljno osiguranje u obveznom mirovinskom osiguranju. Povećanje minimalne plaće dovodi do novih ograničenja primanja za male i srednje poslove. Nova je i mirovinska naknada za nove umirovljenike.

Nove mirovinske promjene mogle bi imati određeni utjecaj na tržište i financijsku industriju. Povećanje dobi za odlazak u mirovinu znači da će umirovljenici morati dulje ostati u radnom odnosu prije odlaska u mirovinu. To bi moglo imati utjecaja na tržište rada, pri čemu bi stariji radnici dulje ostajali u radnoj snazi ​​i stoga bi bilo manje poslova dostupnih za mlađe radnike. Osim toga, budući da stariji radnici ostaju dulje zaposleni, tvrtke će možda morati razviti nove radne strukture kako bi uzele u obzir potrebe starijih radnika.

Povećanje dodatnih granica primanja za umirovljenike s invalidskim mirovinama moglo bi dovesti do toga da se više umirovljenika odluči dulje ostati raditi i ostvariti dodatne prihode. To bi moglo utjecati na tržište rada i stopu zaposlenosti starijih radnika.

Povećanje minimalnih i maksimalnih doprinosa za dobrovoljno osiguranje u zakonskom mirovinskom osiguranju moglo bi dovesti do toga da se više ljudi odluči dodatno rezervirati za starost. To bi moglo utjecati na mirovinsku industriju, s više ljudi koji će povećati svoju mirovinsku štednju i odlučiti se za dobrovoljne doprinose.

Povećanje minimalne plaće i povezana nova ograničenja primanja za male poslove i srednje poslove mogli bi značiti da umirovljenici koji rade s nepunim radnim vremenom mogu ostvariti veći prihod. To bi moglo utjecati na potrošnju jer bi umirovljenici mogli imati više novca za trošenje.

Usklađivanje oporezivog udjela mirovine s 83 na 84 posto moglo bi značiti da novi umirovljenici moraju plaćati veći iznos poreza. To bi moglo utjecati na porezne prihode i financijske planove umirovljenika.