Ogroman minus u Federalnoj agenciji: nezaposlenost rekordna!

Ogroman minus u Federalnoj agenciji: nezaposlenost rekordna!

Savezna agencija za zapošljavanje suočena je s velikim deficitima koji se mogu pripisati povećanoj nezaposlenosti i skraćenom radnom vremenu. Prema nedavnom izvješću podnesenom proračunskom odboru Bundestaga u petak, očekuje se deficit od preko 2,3 milijarde eura za 2023. Ovaj problem pogoršava trenutna jesenska prognoza savezne vlade, koja predviđa nezaposlenost na 2,94 milijuna u 2025., što je više od prethodne procjene od 2,76 milijuna. Za 2024. Savezna agencija planira povećati svoju potrošnju za 2,46 milijardi eura iznad onoga što je prvotno predviđeno, ukazujući na stalne izazove na tržištu rada.

Prihodi Savezne agencije razvijaju se "uglavnom prema planu", ali su troškovi za nezaposlene, skraćeno radno vrijeme i naknade za nesolventnost naglo porasli. Konkretno, isplate za stečajni novac porasle su za 23,5 posto na 630 milijuna eura, što jasno pokazuje porast stečajeva tvrtki. Povećanje potrošnje potrebno je i za aktivnu politiku tržišta rada: s 3,82 milijarde na 4,36 milijardi eura za 2024. godinu.

Aktivna i pasivna politika tržišta rada

U kontekstu ovih kretanja, politika tržišta rada postaje sve važnija. To uključuje sve mjere koje utječu na ponudu i potražnju na tržištu rada. Razlikuju se aktivna i pasivna politika tržišta rada. Aktivna politika tržišta rada ima za cilj ponovno zapošljavanje nezaposlenih, posebice dugotrajno nezaposlenih i starijih radnika. Povijesno gledano, osmišljen je za borbu protiv nezaposlenosti, često kroz programe poput zapošljavanja i osposobljavanja.

S druge strane, postoji pasivna politika tržišta rada, koja ublažava ekonomske posljedice nezaposlenosti putem naknada za zamjenu plaće kao što su naknade za nezaposlene i naknade za skraćeno radno vrijeme. U vremenima oskudnih javnih sredstava i sve manje radnih mjesta, učinkovitost aktivne politike tržišta rada sve se više kritički propituje. Njihove mjere često pogoduju samo određenim skupinama, dok se naglašava osobna odgovornost nezaposlenih, primjerice smanjenjem naknada za zamjenu plaće.

Europski utjecaji na tržište rada

Osim zakonodavne vlasti, nositelji politike tržišta rada su Federalni zavod za zapošljavanje, udruge poslodavaca i sindikati. Europska unija također igra sve veću ulogu, posebice kroz propise o slobodnom kretanju radnika. Od svibnja 2011. godine njemačko tržište rada otvoreno je građanima iz zemalja srednje i istočne Europe, što ima različite učinke na nacionalnu politiku tržišta rada. To se događa u pozadini različitih standarda socijalne politike i tradicija u državama članicama.

Izazovi s kojima se suočava Savezna agencija za zapošljavanje ogledaju se ne samo u financijskim prognozama, već iu potrebi osmišljavanja suvremene i učinkovite politike tržišta rada. Kao što razvoj pokazuje, ključna je ciljana potpora skupinama u nepovoljnom položaju i prilagodba europskim okvirnim uvjetima.

Nadolazeća pomoć savezne vlade za likvidnost u iznosu od 11,9 milijardi eura do 2029. mogla bi pomoći u smanjenju financijskog tereta Savezne agencije i osigurati kritičnu stabilizaciju tržišta rada. Međutim, ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati s obzirom na dinamične tržišne uvjete.

Za više informacija o učincima i mehanizmima politike tržišta rada u Njemačkoj, pogledajte sveobuhvatni Leksikon ekonomije i detaljnu analizu Ogledalo vlasti.