Bolnice u porastu: Tračak nade unatoč financijskim brigama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Financijska situacija švicarskih bolnica u 2024.: Pregled dobiti i gubitaka. Budući izgledi i izazovi.

Bolnice u porastu: Tračak nade unatoč financijskim brigama!

Financijska situacija u švicarskim bolnicama i dalje je napeta, iako neke ustanove pokazuju pozitivne signale. Dok Sveučilišna bolnica u Baselu (USB) predviđa dobit od 200.000 franaka za 2024., još uvijek postoje mnoge bolnice koje su u zoni gubitka. Predsjednik Upravnog odbora Robert-Jan Bumbacher ističe da je USB na putu financijskog uspjeha, ali ukupni pregled pokazuje drugačiju sliku. Sveučilišna bolnica u Zürichu izvijestila je o gubitku od oko 30 milijuna franaka za 2023., što je poboljšanje u usporedbi s 49 milijuna franaka prethodne godine. I Bernski arhipelag zabilježio je gubitak od gotovo 24 milijuna franaka, što se ipak može smatrati napretkom u odnosu na prethodnu godinu, kada je bio preko tri puta veći.

Financijska situacija mnogih bolnica općenito je problematična. Prema Christine Wanner, urednici SRF Bundeshausa, pozitivna kretanja ne treba prerano tumačiti kao preokret trenda. Prosječna EBITDA marža za 2023. iznosi samo 1,8%, što jasno pokazuje da mnoge bolnice ne postižu ciljanu maržu. Da bi se moglo ulagati u budućnost - posebice s obzirom na sve starije stanovništvo - nužna je veća dobit od oko 10%.

Dobitnici i gubitnici u bolničkom sustavu

Anketa autora Medinside ilustrira financijske poteškoće raznih bolnica. Zdravstveni ekonomist Heinz Locher situaciju opisuje kao "dramatičnu" i upozorava na moguće probleme s novim zgradama u sljedećih 10 do 15 godina. Posebno je zabrinjavajuća situacija u ustanovama poput bolnice Aarau, bolnice Freiburg i bolnice St. Gallen, koje su u kritičnoj financijskoj situaciji.

Nasuprot tome, postoje bolnice sa stabilnim financijskim rezultatima, poput bolnice Zollikerberg koja je ostvarila najveću EBITDA maržu od 12,7%. Bolnice Thurgau, Limmattal, Bülach i Wetzikon također su iznad granice od 10%. Institucije s tom marginom mogu dugoročno osigurati svoje poslovanje, dok se one u donjoj polovici tablice suočavaju s financijskim ograničenjima. Nemiri i brze promjene strategije također su negativno utjecali na financijske rezultate, primjerice u Lindenhof grupi.

Buduća perspektiva bolničke skrbi

Na financijsku situaciju utječu vanjski čimbenici kao što su učinkovitije planiranje osoblja i smanjena ovisnost o vanjskom medicinskom osoblju u USB-u, što direktor Rakesh Padiyath navodi kao dio uspjeha. Ipak, potpora kantona ostaje prvenstveno kratkoročna i ne smatra se održivim rješenjem. Dugoročno, bolnička skrb zahtijeva sveobuhvatno, nadregionalno planiranje kako bi se moglo primjereno odgovoriti na sve veće potrebe pacijenata u promjenjivom demografskom kontekstu.

Općenito, jasno je da su izazovi s kojima se suočava švicarski bolnički sustav dalekosežni i da će način na koji institucije prilagode svoje strukture i strategije za postizanje buduće financijske stabilnosti biti ključan.