Oštar porast prijava bolovanja: AOK-ovo izvješće o izostancima s posla za 2023. pokazuje zabrinjavajući trend
U svom izvješću o izostancima s posla za 2023., AOK je otkrio nagli porast bolovanja zbog mentalnih bolesti u tvrtkama. Prema trenutnoj analizi, prijave bolesti zbog mentalnih bolesti porasle su za 48 posto od 2012. do 2022., dok su sve ostale skupine bolesti zabilježile porast od 35 posto. Posebno su pogođena zanimanja u zdravstvenim i socijalnim službama, u “javnoj upravi/socijalnom osiguranju” i u “bankama/osiguravajućim društvima”. U usporedbi s drugim bolestima, mentalne bolesti često su povezane s duljim razdobljima odsutnosti. U 2022. duševne bolesti trajale su u prosjeku 29,6 dana, dok su primjerice respiratorne bolesti trajale samo 7,1 dan. Istraživanje Znanstvenog instituta AOK...

Oštar porast prijava bolovanja: AOK-ovo izvješće o izostancima s posla za 2023. pokazuje zabrinjavajući trend
U svom izvješću o izostancima s posla za 2023., AOK je otkrio nagli porast bolovanja zbog mentalnih bolesti u tvrtkama. Prema trenutnoj analizi, prijave bolesti zbog mentalnih bolesti porasle su za 48 posto od 2012. do 2022., dok su sve ostale skupine bolesti zabilježile porast od 35 posto. Posebno su pogođena zanimanja u zdravstvenim i socijalnim službama, u “javnoj upravi/socijalnom osiguranju” i u “bankama/osiguravajućim društvima”.
U usporedbi s drugim bolestima, mentalne bolesti često su povezane s duljim razdobljima odsutnosti. U 2022. duševne bolesti trajale su u prosjeku 29,6 dana, dok su primjerice respiratorne bolesti trajale samo 7,1 dan.
Istraživanje Znanstvenog instituta AOK u sklopu izvješća o izostancima s posla za 2023. također pokazuje da mnogi zaposlenici pate od psihičkog stresa. Iscrpljenost, ljutnja, iritacija i bezvoljnost najčešće su pritužbe koje se spominju u vezi s poslom. 78 posto ispitanih žali se na iscrpljenost, 75 posto na ljutnju i ljutnju, a 66 posto na bezvoljnost. Iako su vrijednosti blago pale u odnosu na prethodne godine, još uvijek su iznad razina prije pandemije.
Istraživanje također pokazuje da 47 posto zaposlenika percipira snažne do vrlo snažne promjene u svojim tvrtkama, kako kao rezultat pandemije tako i kao rezultat tehnološkog razvoja. 35 posto strahuje od budućnosti u vezi sa situacijom u društvu u cjelini, dok se samo 8 posto boji budućnosti u vezi sa svojim poslodavcem. Prema istraživanju, tvrtke koje zaposlenici smatraju održivima imaju manje izostanaka s posla. Ti su zaposlenici u posljednjih dvanaest mjeseci prije anketiranja zbog bolesti bili odsutni u prosjeku 11,6 dana, dok je za zaposlenike koji su lošije ocijenili svoju buduću sposobnost preživljavanja prosjek iznosio 16,2 dana.
Sve veći broj prijava bolovanja zbog psihičkih bolesti ima značajan utjecaj na tržište rada i financijski sektor. Tvrtke se mogu suočiti s povećanim zastojem zaposlenika, što može dovesti do kašnjenja u proizvodnji i financijskih gubitaka. Osim toga, rastu troškovi bolovanja i osoblja u predstavništvima. Pojačani psihički stres zaposlenika također može utjecati na zadovoljstvo poslom, kvalitetu rada i radnu atmosferu. Stoga postaje sve važnije ulagati u promicanje zdravlja na radnom mjestu i nuditi mjere za prevenciju stresa i pružanje psihološke podrške.
Prema izvješću Ruhr Nachrichten [Izvor](https://www.ruhrnachrichten.de/ueberregionales/ Fehlzeiten-report-2023-aok-starker-stieg-von-krankmelden-psychische-kranken-w796643-2000973412/
Pročitajte izvorni članak na www.ruhrnachrichten.de