Porezni spor u koalicijskom sporazumu: Tko će plaćati budućnost?

11. travnja 2025. detaljno su analizirana stajališta Unije i SPD-a u pogledu poreza i financija. Dok SPD govori o "dodatnom teretu za one koji najviše zarađuju", čelnik CSU-a Markus Söder isključuje povećanje poreza. Koalicijski sporazum obećava rasterećenje, ali bez povećanja poreza. Mnoge ideje radne skupine nisu realizirane, a solidarni prirez ostaje, iako Sindikat traži da se ukine. SPD je također želio reformirati porez na nasljedstvo, ali to nije ukorijenjeno u koalicijskom sporazumu.

Koalicijski sporazum sadrži obećanja o smanjenju poreznog opterećenja zaposlenika, iako točni detalji ostaju nejasni. Ugovor ima snažan potpis Unije i usredotočen je na reformu poreza na dobit. Čelnik CDU-a Friedrich Merz obećao je "poticaj ulaganja" za tvrtke. Ekonomistica Monika Schnitzer iz Vijeća ekonomskih stručnjaka rekla je da će velika poduzeća imati koristi od turbo deprecijacije. Postoji zabrinutost oko potencijalne upotrebe posebnog fonda od 500 milijardi eura, koji bi se mogao koristiti za darove za izbornu kampanju. CSU je u ugovor uključio skupe projekte, kao što su mirovine za majke i subvencije za poljoprivredna goriva.

Važne točke koalicijskog sporazuma

Ostaje pitanje može li koalicija financirati svoje projekte bez povećanja poreza. Predsjednik SPD-a Lars Klingbeil istaknuo je da sve točke koalicijskog sporazuma moraju biti financirane. Ugovor sadrži ukupno 299 “želim” i 803 “hoću”, ali često u formi testova. Visinu mirovina do 2031. treba osigurati na 48 posto, za što je potreban dodatni novac. CSU planira i povećanje majčinske mirovine, što će stajati oko pet milijardi eura godišnje. To se financira iz poreznih prihoda, s povećanjem sa 100 eura na 120 eura po djetetu.

Još jedan projekt u koalicijskom sporazumu je uvođenje “prijevremene mirovine” u kojoj se svakog mjeseca na mirovinsku štednju stavlja deset eura po djetetu. Ovaj bi projekt mogao stajati više od 80 milijuna eura godišnje, a trebao bi stupiti na snagu 2026. godine. Merz je naglasio da su odgovorno korištenje poreznog novca i solidan savezni proračun ključni. Svi projekti podliježu financiranju.

Osim toga, u sklopu koalicijskog sporazuma propisano je da odbijanja tražitelja azila na vanjskim granicama EU treba omogućiti u koordinaciji s europskim partnerima, bez utjecaja na pravo na azil. Redovno razdoblje naturalizacije ostaje pet godina, a izbjeglice s ograničenim statusom zaštite ne smiju dovoditi članove obitelji dvije godine. Kontroverzni “Zakon o grijanju” treba biti povučen i zamijenjen novim Zakonom o energiji u zgradarstvu, koji bi trebao biti fleksibilniji.

Nadalje, planirana su smanjenja naknada za dobrobit građana; ako se razuman rad opetovano odbija, može doći do "potpunog povlačenja beneficija". Ubuduće će se korist građana nazivati ​​“osnovna sigurnost za tražitelje posla”. Od iduće godine predviđena je minimalna plaća od 15 eura po satu, što je još jedan važan korak u koalicijskom sporazumu.