SAD i Kina za pregovaračkim stolom: Trgovinski spor opet eskalira!

SAD i Kina za pregovaračkim stolom: Trgovinski spor opet eskalira!

9. lipnja 2025. u Londonu će se održati novi pregovori između SAD-a i Kine kako bi se ublažio tekući trgovinski sukob. Na ovom važnom sastanku sudjeluju visoki predstavnici obiju zemalja. S kineske strane bit će prisutan potpredsjednik vlade He Lifeng, dok će SAD predstavljati ministar financija Scott Bessent, ministar trgovine Howard Lutnick i trgovinski predstavnik Jamieson Greer. Ova runda pregovora, prva nakon trgovinskog sporazuma iz svibnja koji je uključivao privremenu suspenziju visokih carina, proizašla je iz telefonskog razgovora između američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog čelnika Xi Jinpinga.

Ključne točke prijepora u pregovorima uključuju američka ograničenja izvoza tehnologije u Kinu i kinesku kontrolu izvoza rijetkih metala. Ove strateške sirovine ključne su za mnoge industrije, a Kina posjeduje više od 90 posto globalne proizvodnje. Zbog toga se na zemlju često gleda kao na monopolista u ovoj oblasti. Nove kineske kontrole izvoza zahtijevaju od izvoznika da dobiju dozvole za određene rijetke zemlje i navedu koje zapadne tvrtke žele opskrbljivati. Ove mjere izravan su odgovor na kaznene carine do 145 posto koje je uveo Trump.

Posljedice trgovačkih pregovora

Trgovinski sukob između dviju svjetskih sila već je doveo do američkog trgovinskog deficita s Kinom od gotovo 300 milijardi dolara. Godine 2024. SAD je u Kinu izvezao robe u vrijednosti od 143 milijarde dolara, dok je uvoz iz Kine dosegao 439 milijardi dolara. Trumpov je cilj svojim carinama kroz veće poreze smanjiti taj deficit i ojačati domaću proizvodnju. Ali poslovni kritičari upozoravaju na potencijalno negativan učinak viših uvoznih pristojbi na cijene i gospodarski rast.

Nove kineske kontrole izvoza mogle bi imati značajne posljedice za globalne opskrbne lance. Slična ograničenja su od prosinca na snazi ​​za druge kritične elemente kao što su galij i germanij. U prošlosti se pokazalo da je Kina spremna koristiti svoju izvoznu politiku kao sredstvo ekonomskog pritiska; Godine 2010. zabrana izvoza rijetkih metala dovela je do dramatičnog povećanja cijena, osobito u Japanu.

Trump je također najavio ili već implementirao brojne nove carine kao dio svoje trgovinske politike, uključujući dodatnih 10 posto kazne na gotovo sav uvoz. Zakonitost ovih mjera trenutačno se ispituje u nekoliko postupaka, a Trump također razmatra da u konačnici iznese spor pred Vrhovni sud. Kinesko vodstvo sada poziva na poništenje američkih mjera koje se smatraju nepovoljnim i na objektivnu procjenu napretka u pregovorima.

Predstojeći razgovori i temeljna pitanja stoga su važni ne samo za neposredne trgovinske partnere, već i za globalnu ekonomsku stabilnost, na koju bi ove napetosti mogle utjecati. Razvoj se pomno prati jer bi potencijalno mogao utjecati na zemlje poput Njemačke i Japana.