SAD protiv Švicarske: Tko će pobijediti u poreznom ratu oko minimalnog poreza?

SAD protiv Švicarske: Tko će pobijediti u poreznom ratu oko minimalnog poreza?

Aktualni razvoj porezne politike u SAD-u i Europi uzrokuje nesigurnost na međunarodnoj razini. Trumpova administracija trenutačno se više usredotočuje na carine, a manje na poreznu politiku. Predsjednik Trump najavio je na dan kada je preuzeo dužnost da će povući sve prethodne obveze prema OECD-ovom minimalnom porezu. Ovo postavlja pitanja o budućem oporezivanju poduzeća, posebno u odnosu na američke tvrtke, koje bi potencijalno mogle biti nepravedno oporezovane.

SAD traži kazne protiv država koje, po njihovom mišljenju, nepravedno oporezuju američke tvrtke. Porezi koji se smatraju nepravednima uključuju sekundarni međunarodni dodatni porez (UTPR) i poreze na digitalne usluge (DST). Zanimljivo je da je Švicarska već uvela minimalni porez od 2024., ali nije primijenila UTPR i nije uvela DST. To bi moglo dovesti Švicarsku u tešku poziciju, budući da se oslanja i na priznavanje svog poreznog sustava kao ekvivalentnog minimalnom porezu OECD-a i na zabrinutost oko pravednog oporezivanja.

Američki zahtjevi i međunarodne reakcije

SAD tvrdi da vjeruje da su njihovi minimalni porezi jednako učinkoviti kao oni u OECD-u. Država traži jasnu regulativu koegzistencije poreznih sustava koja bi do kraja godine trebala biti ukorijenjena u minimalni porez. “Sigurna luka SAD-a” mogla bi pomoći u smanjenju pritiska na druge zemlje da prilagode svoje porezne propise.

Ovi su zahtjevi izazov za 55 zemalja koje trenutačno primjenjuju OECD-ov minimalni porez. Pojavljuju se pravne nesigurnosti i pitanja u vezi s međunarodnim oporezivanjem američkih tvrtki. Oni također mogu podlijegati međunarodnim poreznim obvezama pod određenim uvjetima. Dok domaći dopunski porez nije prioritet za SAD, američki minimalni porez primjenjuje se na američke tvrtke, što dodatno komplicira međunarodno porezno okruženje.

Stanje u Europi

U Europi, države članice EU-a zauzimaju pristup čekanja i gledanja, dok se rasprave odvijaju iza kulisa. Države EU su pod pritiskom jer su mnoge od njih već uvrstile UTPR u svoje nacionalne zakone. Na primjer, nekoliko zemalja, uključujući Francusku s 3% DST-a i Italiju s 3% na digitalne proizvode, već su provele mjere, dok druge poput Belgije i Češke također rade na uvođenju DST-a.

• Österreich: DST von 5%, implementiert am 1. Januar 2020.
• Frankreich: DST von 3% und 1,20%, retroaktiv seit dem 1. Januar 2019.
• Italien: DST von 3%, implementiert am 1. Januar 2020.
• Schweiz: DST von 4% auf Bruttoeinnahmen, seit dem 1. Januar 2024.

Zabrinutost da bi tvrtke iz EU-a mogle biti posebno teško pogođene novim američkim kaznenim mjerama je sveprisutna. Američki Kongres također radi na novoj poreznoj reformi, koja bi mogla uključivati ​​i kaznene porezne mjere. Švicarska se suočava sa zadatkom osiguravanja pravno sigurnih rješenja u tekućim raspravama u OECD-u kako bi se nesigurnosti svele na minimum.

Sve u svemu, trenutna situacija sugerira da će mjere porezne politike ostati kontroverzne na međunarodnoj razini. Pitanje koegzistencije različitih poreznih sustava moglo bi imati dalekosežne posljedice za tvrtke i države.