Ekonomska šteta zbog visokih stopa bolovanja: njemačko gospodarstvo neće rasti 2023

Ekonomska šteta zbog visokih stopa bolovanja: njemačko gospodarstvo neće rasti 2023

Prema izvješću od www.tagesschau.de,

Njemačko je gospodarstvo 2023. godine palo za 0,3 posto umjesto da je poraslo za gotovo 0,5 posto, kao što bi bio slučaj bez natprosječne stope bolovanja. Nedavno objavljena studija Udruge istraživačkih farmaceutskih kompanija (VFA) pokazuje da su rekordno visoke razine bolesti imale značajan ekonomski učinak. Veliki broj dana bolovanja doveo je do značajnih gubitaka u proizvodnji i gubitka dodane vrijednosti od oko 26 milijardi eura. Osim toga, osiguravajuća društva izgubila su pet milijardi eura zbog bolovanja, a izostao je i porezni prihod od 15 milijardi eura.

Analiza također pokazuje da je bolovanje značajno povećalo ekonomski teret u Njemačkoj u usporedbi s drugim zemljama. Kako bi se smanjile ekonomske posljedice valova bolesti, od velike su važnosti ulaganja u zdravstvene i preventivne mjere. Ako visoka razina bolesti ostane norma, njemačko gospodarstvo će imati oko 350.000 radnika manje na raspolaganju.

Razine obolijevanja varirale su u različitim sektorima, a 70 posto gubitka proizvodnje dogodilo se u sektorima kao što su izgradnja vozila, strojarstvo, metalna, električna, farmaceutska i kemijska industrija. Visoka razina obolijevanja otežavala je radni proces mnogim tvrtkama i nadležnim tijelima, posebice s obzirom na nedostatak kvalificiranih radnika.

Glavni razlozi bolovanja bile su prehlade i psihičke bolesti. U prosjeku su zaposlenici izostajali s posla 20 dana, a više od četvrtine propuštenih dana činile su prehlade. Osim toga, mentalne bolesti uzrokovale su prosječno 3,6 dana izostanka godišnje.

Studija pokazuje da su visoke razine bolesti imale značajan utjecaj na njemačko gospodarstvo i financijski sektor, naglašavajući potrebu za ulaganjem u zdravlje i prevenciju. Ove su mjere ključne za održavanje radne snage i produktivnosti te za potporu gospodarskom rastu.