Trgovinski rat u EU: Koji sektori prolaze kroz Trumpovu oluju?”

Trgovinski rat u EU: Koji sektori prolaze kroz Trumpovu oluju?”

Na europskim burzama trenutno vlada nervoza zbog nadolazećeg trgovinskog sukoba između EU i SAD-a. Ovo proizlazi iz izvješća autora Provjera tržišta van. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je zaprijetio dodatnim carinskim dažbinama od 50% na uvoz iz EU, potez koji je prvotno trebao stupiti na snagu 1. lipnja. Međutim, mjera je odgođena do 9. srpnja na zahtjev predsjednice Komisije EU Ursule von der Leyen.

Među ciljanim sektorima koji bi mogli biti pogođeni ovim prijetećim povećanjem carina ističu se industrija, diskrecijski sektor potrošača, tehnologija te bankarstvo i osiguranje. Ove industrije uvelike ovise o globalnoj trgovini i suočavaju se sa značajnim pritiskom na svoje marže zbog dodatnih carina. Posebno su pogođene tvrtke poput Siemensa, Airbusa, LVMH-a i Volkswagena, koje se već žale na sve manju spremnost za potrošnju i visoku razinu nesigurnosti.

Otporni sektori

Nasuprot tome, neki se sektori pokazuju otpornima na gospodarske turbulencije. Proizvođači prehrambenih i osnovnih proizvoda kao što je Nestlé, kao i duhanska industrija s tvrtkama kao što su British American Tobacco i Imperial Brands, imaju koristi od stabilnih marži i stalnih prihoda. Komunalna poduzeća kao što su Iberdrola i National Grid, kao i industrija nekretnina, koju predstavljaju tvrtke kao što su Vonovia i Castellum, također pokazuju nisku korelaciju sa svjetskom trgovinom.

Uz neizvjesnost na tržištu, prijeteći trgovinski sukob mogao bi imati značajan utjecaj na razne industrije. Osobito se automobilska industrija mora pripremiti na padove. Glasno Industrie.de Njemački proizvođači poput BMW-a, Mercedes-Benza i Volkswagena u slučaju carina suočavaju se s gubicima izvoza do 7,1 posto. Španjolski i francuski proizvođači automobila očekuju umjereni pad od 2,4 odnosno 2,3 posto. Nasuprot tome, Renault je jedva pogođen zbog male prisutnosti u SAD-u.

Utjecaj na druge industrije

Kemijska bi industrija također mogla značajno trpjeti zbog budućih carina. Proizvođači poput BASF-a, koji imaju značajne proizvodne pogone u SAD-u, suočavaju se s izazovom gubitka tržišnog udjela ako carine na kemijske proizvode dosegnu do 20 posto. Ponovno uvođenje carina na uvoz sirovog čelika i aluminija također bi moglo ponovno pokrenuti trgovinski sukob s EU-om, budući da je 2018. pogođen izvoz EU-a vrijedan 6,4 milijarde eura.

S obzirom na ove znakove, europski donositelji odluka već su odgovorili dvostrukom strategijom. To uključuje i diplomatske napore i moguće protumjere. To uključuje sveobuhvatne pregovore o novim trgovinskim sporazumima sa zemljama kao što su Švicarska i Meksiko, kao i razmatranje ciljanih uzvratnih carina na osjetljive američke proizvode.

Kako bi odgovorili na izazove nadolazećeg trgovinskog sukoba, stručnjaci savjetuju tvrtkama da optimiziraju svoje strategije minimiziranja rizika. To uključuje uspostavljanje specijaliziranih timova, praćenje razvoja politike i provođenje detaljne analize opskrbnog lanca. Diverzifikacijom i revizijom postojećih trgovinskih sporazuma, tvrtke bi također mogle osigurati svoju konkurentnost i ublažiti moguća carinska opterećenja.