Kriza stanarina u Njemačkoj: Gdje su nestali jeftini stanovi?

Kriza stanarina u Njemačkoj: Gdje su nestali jeftini stanovi?

Stambena kriza u Njemačkoj nastavlja se pogoršavati. Prema trenutnim informacijama portali za nekretnine pokazuju previsoke cijene najma, posebice u gradovima kao što su München, Berlin i Frankfurt. Teško da je moguće pronaći stan za manje od 15 eura po četvornom metru. Potražnja je ogromna i mnoga stambena udruženja lokalnih vlasti bore se s dugim listama čekanja dok se očajni lovci na kuće bore za svaki slobodan prostor. To nema samo individualne posljedice, već i ekonomske, jer kvalificirani radnici i strani radnici izbjegavaju seliti, što dodatno pogoršava situaciju.

Kriza na tržištu nekretnina traje već desetak godina, a brzih rješenja nema na vidiku. Zakon “Bauturbo” koji je inicirala ministrica graditeljstva Verena Hubertz (SPD) namjerava ubrzati stambenu izgradnju, no učinak ostaje neizvjestan. Istodobno, gornja granica najamnine često se zanemaruje, što znači da su najamnine u novim ugovorima često znatno iznad dopuštenih 10 posto iznad lokalne usporedne najamnine. Trenutačni podaci pokazuju da je prosječna osnovna najamnina u 14 najvećih njemačkih gradova iznosila 8,65 eura po četvornom metru 2022. godine, dok je medijan tražene najamnine za nove ugovore porastao na 13,43 eura po četvornom metru.

Pooštravanje ograničenja najamnine

Ministrica pravosuđa dr. Stefanie Hubig (SPD) planira pooštriti gornju granicu najamnine do kraja 2029. Ovi pravni propisi, koji su na snazi ​​od uvođenja 2015., imaju za cilj usporiti povećanje stambenih najamnina u gradskim područjima. Kod ponovnog iznajmljivanja najamnina može biti najviše 10 posto iznad lokalne usporedne najamnine. Međutim, problem s kontrolom najamnine je taj što je najamnina prije najma, koja je već iznad dopuštenog iznosa, ključna, tako da mnoge nove zgrade nemaju baš koristi od ovog skupa pravila. BMJV izvješćuje o produženju gornje granice najamnine, što se smatra prvim korakom u prilagodbi zakona o najmu u interesu zaštite stanara.

Središnji aspekt o kojem se raspravljalo u raspravi o reformama kontrole najamnine je moguće odvraćanje privatnih investitora strožim propisima. Iako javna stambena poduzeća ne mogu sama zadovoljiti potražnju, fokus na zaštitu stanara s jeftinim starim ugovorima mogao bi dugoročno pogoršati stambenu krizu. Raste i jaz između jeftinijih starih ugovora i skupljih novih ugovora, što mnogim podstanarima selidbe čini neatraktivnim. Čak i kad se uvjeti života promijene, mnogi ljudi ne odustaju od jeftinih stanova.

Pogled u budućnost

Njemačka si je postavila cilj izbjegavanja ekstremnih uvjeta najma poput onih koji se mogu vidjeti u gradovima poput Londona i Pariza. Ali put do tamo je još dug. Dok se raspravlja o konačnim prijedlozima deregulacije, ističe se da bi te mjere trebale biti popraćene novom graditeljskom ofenzivom. To, među ostalim, uključuje subvencije za socijalno stanovanje i veće poreze na nekretnine na neizgrađeno zemljište kako bi se u skladu s tim kontrolirali tržišni mehanizmi. Međutim, neizvjesnosti u vezi s tržišnim uvjetima i tekuća kriza otežavaju davanje jasne prognoze. FAZ informira da će se stambena kriza nastaviti iu dogledno vrijeme, što je zabrinjavajuća stvarnost za mnoge ljude.