Mirovinska kriza za liječnike: mirovinskim fondovima prijete drastični rezovi!

Mirovinska kriza za liječnike: mirovinskim fondovima prijete drastični rezovi!

Njemački mirovinski sustav sve više pokazuje zabrinjavajuće znakove nestabilnosti, posebno za umirovljenike koji rade u kvalificiranim profesijama kao što su liječnici, odvjetnici i arhitekti. Ove profesionalne skupine moraju se osigurati u posebnim mirovinskim fondovima koji financijski ovise o članarini jer ne primaju nikakve državne potpore. O ovom razvoju izvješćuje izvješće Merkur detaljno predstavljeni.

Mirovinski fondovi ulažu članske doprinose u dionice i nekretnine u nadi da će ostvariti povrat. Primjer za to je mirovinski fond Državnog liječničkog zbora Hessena, koji je pogođen značajnim gubicima zbog problematičnog financiranja nekretnina. Istraživanje Handelsblatta pokazuje da se tijekom 2024. godine može očekivati ​​daljnja izvanredna deprecijacija, što bi moglo dodatno pogoršati ionako napetu situaciju na tržištu nekretnina.

Kritike mirovinskih fondova

Kriza se očituje i u činjenici da je mirovinski fond Državnog liječničkog zbora Hessena po drugi put u svojoj više od 50 godina dugoj povijesti završio godinu s negativnim rezultatima – prvi put 2008. Unatoč tim poteškoćama, broj aktivnih članova porastao je s 36.506 u 2022. na 37.650 u 2023. Međutim, stručnjaci upozoravaju da su smanjenja obveza za naknade moguća jer nema garancija u mirovinskim fondovima.

Međunarodna izvješća i analize poput onih iz Investicijski tjedan, također pokazuju da povećanja mirovina u mirovinskim fondovima često zaostaju za općom inflacijom. Jedan od primjera je Günther Wohmann čija je mirovina porasla za nešto manje od 8% u 15 godina, dok je zakonska mirovina njegove supruge porasla za 36%.

Financijska opterećenja i moguća rješenja

Uspješnost mirovinskih fondova narušena je dugotrajnom fazom niskih kamatnih stopa, koja mnogim mirovinskim fondovima u posljednjih 20 godina jedva daje dostatne povrate. Izvješća pokazuju da su neki mirovinski fondovi godinama provodili usklađivanja mirovina manja od 1% godišnje. Od ovakvog razvoja situacije posebno trpe farmaceuti i stomatolozi, jer mnogima od njih mirovina nije povećana, a dobro bi im došla veća povećanja u zakonskom mirovinskom osiguranju.

Razlozi financijskih poteškoća su različiti. Nedostatak državnih subvencija, turbulencije na tržištu kapitala i nedostatak transparentnosti u pogledu ulaganja i usklađivanja mirovina doprinose neizvjesnosti. Ponude za bolju zaštitu u slučaju invaliditeta na radu ili obiteljske naknade ne mogu nadmašiti naknade koje osiguravaju mirovinski fondovi.

Dok stručnjaci smatraju da je potpuni kolaps mirovinskih fondova malo vjerojatan, neki su već morali smanjiti isplate mirovina. Južnonjemački mirovinski fond smanjio je isplate mirovina za 3% u 2023. Budući scenariji, poput povećanja doprinosa ili daljnjih rezova mirovina, ne čine se isključenima i bacaju zasjenjeno svjetlo na mirovinsko osiguranje mnogih ljudi koji rade u relevantnim profesijama.