Mjere obnove i modernizacije ugrožene zbog visokih troškova izgradnje: Kritike planiranog pravilnika o opasnim tvarima

Mjere obnove i modernizacije ugrožene zbog visokih troškova izgradnje: Kritike planiranog pravilnika o opasnim tvarima

Nedostatak stambenog prostora i mali broj novih zgrada trenutno opterećuju sektor nekretnina. Istovremeno, čini se da su uvjeti za obnovu sve nepovoljniji. Prema studiji koju je naručilo Savezno udruženje za energetski učinkovite ovojnice zgrada, stopa obnove u njemačkom fondu zgrada trenutno iznosi samo 0,83 posto. Osim toga, prema istraživanju udruge Bauherren-Schutzbund, samo oko trećina vlasnika sa starijim nekretninama planira mjere energetske modernizacije.

Razlozi za to leže prvenstveno u trenutno visokim troškovima izgradnje. Međutim, unatoč stambenoj krizi, zakonodavci planiraju novu uredbu koja bi mogla dodatno povećati te troškove. Riječ je o mogućoj reformi Pravilnika o opasnim tvarima. Nacrt predviđa da se svi radovi na postojećim građevinama izgrađenim prije 31. listopada 1993. godine izvode nesumnjivo uz potpune mjere zaštite od azbesta, uključujući i zbrinjavanje otpada kao opasnog otpada. Ovo je vrlo složen i skup proces.

Kako bi se izbjeglo ovo "odlaganje pod sumnjom", vlasnici privatnih posjeda moraju dati provesti mjerenja kako bi dokazali da nisu kontaminirani azbestom. Međutim, to je često skupo, a broj stručnjaka je ograničen. Osim toga, još nije jasno zadovoljavaju li ta mjerenja udaljenosti zahtjeve zakona o otpadu.

Glavni kritičar ove reforme je Udruga privatnih građevinara (VPB). Iako podržava nastojanja da se poboljšaju zgrade, smatra da je neprihvatljivo da privatni poduzetnici budu isključivo odgovorni za inspekciju i zbrinjavanje mogućih zagađenih lokacija.

VPB također tvrdi da su građevinski laici često preopterećeni kada je u pitanju procjena opasnosti ugrađenih materijala. To bi moglo stvoriti nepotrebna financijska opterećenja za privatne poduzetnike. Ako je mjerenje zračnosti preskupo ili nema stručnjaka, prema predviđenoj uredbi, čak i nekontaminirani građevinski materijali moraju se odlagati kao opasni otpad uz velike troškove. To bi moglo dovesti do značajnih povećanja troškova bez jamstva dodatne zdravstvene zaštite.

Ova moguća reforma Pravilnika o opasnim tvarima stoga ima potencijalno negativne učinke na tržište nekretnina. To bi moglo dovesti do daljnjeg povećanja troškova za mjere obnove i staviti financijski teret na privatne poduzetnike. To bi zauzvrat moglo dovesti do još manjeg broja vlasnika koji će modernizirati starije nekretnine kako bi bile energetski učinkovitije. Niska stopa obnove i nedostatak novih nekretnina dugoročno bi opteretili stambeno tržište i nastavili predstavljati probleme za sektor nekretnina.

Prema izvješću od www.fr.de