Suche
Mein Konto
Ne nazire se kraj nedostatku stanova u Njemačkoj. Situacija se pogoršava, posebno u gradskim područjima. U Berlinu se, primjerice, svake godine izgradi oko 13.000 novih stanova - s priljevom od 65.000 ljudi godišnje. No za većinu ljudi najam ili čak kupnja stana samo je san za koji više ne vjeruju da će se ostvariti nakon brojnih bezuspješnih potraga za stanom. Uz manjak ponude veliku ulogu igraju i povećane cijene, a posebice visoke kamate: za mnoge stambene zajednice ulaganje u stambenu izgradnju ili više nije u planu proračuna ili bi se najamnine morale povećati do te mjere da to za normalno kućanstvo više nije izvedivo. Pitanja kao što su siromaštvo u starijoj dobi, problemi mladih obitelji ili prepreka useljavanju kvalificiranih radnika konkretne su posljedice.
Situacija u ruralnim područjima je drugačija nego u Berlinu ili drugim velikim gradovima. Kod nas iznajmljivači javljaju da ne mogu pronaći stanare za najbolje stanove - primjerice u bavarskom području - iako je, za razliku od Berlina, infrastruktura, primjerice u području dječjih vrtića, odlična.
Tim-Oliver Müller, generalni direktor Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, rekao je za Berliner Zeitung: "Sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatama na zgrade, netko tko želi kupiti stan od 80 četvornih metara u velikom gradu morao bi zarađivati između 8.000 i 10.000 eura neto mjesečno. To si nitko ne može priuštiti."
Brojke su zabrinjavajuće: u stambenoj gradnji narudžbe su već pale za 23,8 posto u realnom iznosu u kolovozu 2022., a ponovno su pale za 6,5 posto u kolovozu ove godine, prema podacima koje je u srijedu objavio Savezni zavod za statistiku građevinske industrije. U prvih osam mjeseci ove godine prodaja u građevinarstvu bila je realno 4,0 posto manja nego u istom razdoblju lani, au stanogradnji čak 10,8 posto. Nema poboljšanja na vidiku. Tim-Oliver Müller: "Situacija na stambenom tržištu postaje sve gora. Jer građevinski projekti moraju biti odobreni prije nego što se zaprime narudžbe, a broj odobrenja pada već mjesecima. Sljedeće godine politički cilj od 400.000 novih stanova će dakle biti daleko promašen, a ne očekuje se izgradnja ni 200.000 stanova."
Müller kritizira nedjelovanje savezne vlade i optužuje je za postavljanje pogrešnih prioriteta: "Ne razumijem kako država može trošiti novac na toliko stvari, a prijeti neuspjehom na pitanju koje može dovesti do ozbiljne socijalne krize - kada se više ne može jamčiti osnovno pravo na stanovanje." Očito posljednji pregovori o krizi nisu ništa postigli: "Četiri tjedna nakon građevinskog summita sa saveznom vladom još nismo dobili konkretan signal kako bi stvari trebale ići dalje. Ne razumijem to", rekao je čelnik udruge Müller.
Industrija ima jasne ideje o tome kako bi se moglo postići određeno olakšanje od izvanrednog stanja u nadolazećoj godini. Müller: "Potreban nam je KfW-ov program smanjenja kamata za zgrade sa standardom EH55 kako bismo se mogli uhvatiti u koštac sa svim već odobrenim projektima koji su već danas na polici." Čelnik udruge je uvjeren: “Kada bi postojali krediti s dva posto kamata za projekte stanogradnje, moglo bi se iduće godine izgraditi više desetaka tisuća stanova, a najamnine umjesto 20 eura po četvornom metru iznositi 10 ili 12 eura.”
Müller vidi potrebu za političkom akcijom jer bi se inače tvrtke zbog ekonomske besperspektivnosti odvratile od stanogradnje: "Građevinarstvo ne ide loše, ali stanogradnja ide loše. Ako se ne grade stanovi, onda građevinske tvrtke i obrtnici idu u druga područja poput obnove ili infrastrukture. Ima dovoljno posla."
Federalni zavod za statistiku objavio je značajan porast narudžbi za cjelokupnu građevinsku industriju: u kolovozu su pristigle narudžbe bile 10,8 posto više od razine prethodnog mjeseca, au odnosu na prethodnu godinu realno su porasle čak 17,5 posto. Tim-Oliver Müller objašnjava da se trenutni ekonomski pokazatelji za građevinsku industriju moraju promatrati u kontekstu: "Ovaj pozitivan razvoj pristiglih narudžbi je dobar, ali se može pripisati samo nekoliko velikih projekata u izgradnji željeznica. To je pozitivno za željezničke građevinske tvrtke, ali ne može i ne treba sakriti činjenicu da pristigle narudžbe u stambenoj izgradnji još uvijek opadaju."
Porast u glavnoj građevinskoj djelatnosti posljedica je, s jedne strane, realnog udvostručenja narudžbi u niskogradnji – što dominantno uključuje željeznicu – as druge strane, efekta statističke baze, uostalom, ulazne narudžbe su u istom mjesecu prethodne godine (kolovoz 2022.) pale za 15,6 posto. “Padovi slabe samo zbog statističkih učinaka, a ne zato što je u stanogradnji dosegnuto dno ili zato što su političari poduzeli dovoljno mjera da se stvari konačno preokrenu”, rezimira situaciju Müller u priopćenju udruge. „Za cijelu građevinsku industriju još uvijek postoji stvarni pad narudžbi od 7,6 posto u prvih osam mjeseci – unatoč dobrom razvoju u niskogradnji“, kaže Müller. "Stoga ne čudi da je prodaja u kolovozu samo pokazala pravu stagnaciju na ionako lošu brojku iz prethodne godine."
Da prodaja u građevinarstvu nije bila još lošija, također su zaslužni statistički učinci; uostalom, od travnja 2022. prijavljen je stvarni pad prodaje.