Nedostatak stanova i mali broj novih zgrada opterećuju sektor nekretnina - uvjeti za obnovu postaju sve nepovoljniji.
Nedostatak stanova i mali broj novogradnji utječu na tržište nekretnina. Istovremeno, planirana regulatorna reforma mogla bi dodatno pogoršati uvjete za obnovu. Prema studiji koju je naručilo Savezno udruženje za energetski učinkovite ovojnice zgrada, stopa renoviranja u njemačkom fondu zgrada trenutno iznosi samo 0,83 posto. Istraživanje udruge Bauherren-Schutzbund također je pokazalo da samo oko trećina vlasnika sa starijim nekretninama planira mjere energetske modernizacije. Odgođena provedba projekata obnove i modernizacije vjerojatno je uglavnom posljedica trenutno visokih troškova izgradnje. U tom kontekstu, međutim, zakonodavci planiraju novu uredbu koja bi mogla dodatno povećati troškove. Planirani…

Nedostatak stanova i mali broj novih zgrada opterećuju sektor nekretnina - uvjeti za obnovu postaju sve nepovoljniji.
Nedostatak stanova i mali broj novogradnji utječu na tržište nekretnina. Istovremeno, planirana regulatorna reforma mogla bi dodatno pogoršati uvjete za obnovu. Prema studiji koju je naručilo Savezno udruženje za energetski učinkovite ovojnice zgrada, stopa renoviranja u njemačkom fondu zgrada trenutno iznosi samo 0,83 posto. Istraživanje udruge Bauherren-Schutzbund također je pokazalo da samo oko trećina vlasnika sa starijim nekretninama planira mjere energetske modernizacije. Odgođena provedba projekata obnove i modernizacije vjerojatno je uglavnom posljedica trenutno visokih troškova izgradnje. U tom kontekstu, međutim, zakonodavci planiraju novu uredbu koja bi mogla dodatno povećati troškove.
Planiranom reformom Pravilnika o opasnim tvarima propisano je da se svi radovi na postojećim građevinama izgrađenim prije 31. listopada 1993. godine moraju izvoditi bez posebne sumnje uz potpune mjere zaštite od azbesta i kao opasni otpad. Kako bi se izbjeglo ovo "odlaganje pod sumnjom", vlasnici privatnih posjeda moraju dati provesti mjerenja kako bi dokazali da nisu kontaminirani azbestom. Međutim, ta su mjerenja često skupa i postoji manjak stručnjaka. Također još nije jasno zadovoljavaju li ta mjerenja čišćenja zahtjeve zakona o otpadu.
Udruga privatnih građevinara (VPB) kritizira planiranu reformu. Njihov cilj nije uštedjeti na potrebnim zaštitnim mjerama, već osigurati da privatni investitori, kao najslabija karika u lancu, budu isključivo odgovorni za ispitivanje i zbrinjavanje mogućih kontaminiranih lokacija. Građevinski laici često nisu u stanju procijeniti je li materijal koji se ugrađuje opasan ili ne. To bi moglo rezultirati nepotrebnim financijskim opterećenjem za privatne graditelje, jer bi se čak i nekontaminirani građevinski materijali morali odlagati kao opasni otpad ako je mjerenje razmaka preskupo ili ako nema stručnjaka. To bi moglo dovesti do značajnog povećanja troškova bez postizanja bolje zaštite zdravlja.
Planirana reforma regulative stoga bi mogla imati negativne učinke na tržište. Privatni poduzetnici mogli bi biti pogođeni dodatnim troškovima i birokratskim preprekama, što bi moglo dovesti do manjeg broja projekata obnove i modernizacije koji se provode. To bi dugoročno moglo dovesti do daljnjeg povećanja nedostatka stambenog prostora.
Prema izvješću od tz.de.
Izvorni članak pročitajte na www.tz.de