Nedostatak stambenog prostora i mali broj novih zgrada opterećuju sektor nekretnina: obnove i modernizacije suočavaju se s izazovima.
Nedostatak stambenog prostora i mali broj novih zgrada trenutno opterećuju sektor nekretnina. Istovremeno, čini se da su uvjeti za obnovu sve nepovoljniji. Prema studiji koju je naručilo Savezno udruženje za energetski učinkovite ovojnice zgrada, stopa renoviranja u njemačkom fondu zgrada trenutno iznosi samo 0,83 posto. Istraživanje udruge Bauherren-Schutzbund također pokazuje da samo oko trećina vlasnika starijih nekretnina planira mjere modernizacije povezane s energijom. Visoki troškovi izgradnje odlučujući su čimbenik zašto mjere obnove i modernizacije sporo napreduju. S obzirom na sve veću stambenu krizu, čini se još neshvatljivijim da zakonodavac planira novi propis koji bi poskupio mjere obnove...

Nedostatak stambenog prostora i mali broj novih zgrada opterećuju sektor nekretnina: obnove i modernizacije suočavaju se s izazovima.
Nedostatak stambenog prostora i mali broj novih zgrada trenutno opterećuju sektor nekretnina. Istovremeno, čini se da su uvjeti za obnovu sve nepovoljniji. Prema studiji koju je naručilo Savezno udruženje za energetski učinkovite ovojnice zgrada, stopa renoviranja u njemačkom fondu zgrada trenutno iznosi samo 0,83 posto. Istraživanje udruge Bauherren-Schutzbund također pokazuje da samo oko trećina vlasnika starijih nekretnina planira mjere modernizacije povezane s energijom. Visoki troškovi izgradnje odlučujući su čimbenik zašto mjere obnove i modernizacije sporo napreduju. U kontekstu sve veće stambene krize, čini se još neshvatljivijim da zakonodavci planiraju novi propis koji bi mogao dodatno povećati troškove mjera obnove. Prema izvješću Merkur.de, raspravlja se o reformi Uredbe o opasnim tvarima. Sukladno tome, sve radove na postojećim građevinama izgrađenim prije 31. listopada 1993. treba izvoditi uz mjere zaštite od azbesta i zbrinjavanja opasnog otpada bez posebne sumnje. To bi predstavljalo ogroman financijski i birokratski teret za vlasnike nekretnina. Kako bi se izbjeglo “raspolaganje pod sumnjom”, vlasnici nekretnina morali bi obaviti mjerenja, što im donosi dodatne troškove. Planirana reforma naišla je na kritike Udruge privatnih građevinara (VPB), koja ističe da građevinari najčešće nisu u poziciji procijeniti stanje rizika u vezi s azbestom. To može dovesti do nepotrebnih dodatnih financijskih opterećenja. VPB stoga poziva na pravedniju raspodjelu odgovornosti za ispitivanje i zbrinjavanje eventualno onečišćenih lokacija. Ova planirana reforma propisa mogla bi imati značajan utjecaj na tržište nekretnina i industriju. Osobito bi privatni poduzetnici mogli biti jako financijski opterećeni, što bi moglo dovesti do daljnjih odgoda u mjerama obnove i modernizacije. Ostaje za vidjeti hoće li reforma biti konačno odobrena i koji će se konkretni zahtjevi tada primjenjivati.
Izvorni članak pročitajte na www.merkur.de