Nedostatak stambenog prostora u Njemačkoj: Koje su druge zemlje bolje i što možemo naučiti od njih
Prema izvješću www.focus.de, gradnja novih stanova u Njemačkoj postaje sve teža zbog rastućih kamata i sve većih troškova građevinskog materijala. Građevinski stručnjaci strahuju da će ove godine biti izgrađeno u najboljem slučaju 250.000 novih stanova, a sljedeće tek 200.000. Osobito u velikim gradovima, nedostatak pristupačnog stambenog prostora dovodi do porasta stanarina, iako otkupne cijene padaju. Međutim, građevinska kriza u Njemačkoj nije usamljen slučaj. Prema istraživanju britanske građevinske udruge HBF, Velika Britanija ima najniži omjer raspoloživog životnog prostora po stanovniku među svih 38 zemalja OECD-a. Slični problemi postoje iu drugim razvijenim zemljama kao što su SAD, Kina i Kanada. …

Nedostatak stambenog prostora u Njemačkoj: Koje su druge zemlje bolje i što možemo naučiti od njih
Prema izvješću www.focus.de, gradnja novih stanova u Njemačkoj postaje sve teža zbog rastućih kamata i sve većih troškova građevinskog materijala. Građevinski stručnjaci strahuju da će ove godine biti izgrađeno u najboljem slučaju 250.000 novih stanova, a sljedeće tek 200.000. Osobito u velikim gradovima, nedostatak pristupačnog stambenog prostora dovodi do porasta stanarina, iako otkupne cijene padaju.
Međutim, građevinska kriza u Njemačkoj nije usamljen slučaj. Prema istraživanju britanske građevinske udruge HBF, Velika Britanija ima najniži omjer raspoloživog životnog prostora po stanovniku među svih 38 zemalja OECD-a. Slični problemi postoje iu drugim razvijenim zemljama kao što su SAD, Kina i Kanada.
Zanimljiv je primjer Novog Zelanda koji je uveo nova pravila planiranja kako bi potaknuo stambenu izgradnju. U gradu Aucklandu, prethodna naselja za obiteljske kuće bila su označena kao mješovite zone u kojima su se mogle graditi i kuće za više obitelji. Kao rezultat toga, stambeni fond Aucklanda porastao je pet posto više do kraja 2021. nego bez promjena. Stanarine su ondje porasle za samo 20 posto u usporedbi s drugim gradovima na Novom Zelandu, a prilagođene inflaciji čak su padale u prosjeku za dva posto godišnje.
Singapur je također uspješno stvorio pristupačne stanove sa svojim državnim stanovima i strogim ograničenjima za strance. Singapurska vlada sama gradi kuće i prodaje građanima 99-godišnje pravo na život u njima. U državnoj upravi HDB sada živi 78,3 posto svih ljudi u Singapuru. Međutim, model se ne može lako prenijeti u Njemačku zbog posebne političke situacije u Singapuru.
U Japanu se kuće grade brzo i uz manje propisa, što rezultira nižim stanarinama. No zbog labavih propisa trpi kvaliteta života.
Postoje i drugi koncepti za borbu protiv nedostatka stambenog prostora u drugim zemljama. Kanada pokušava ograničiti broj stranih radnika i studenata kako bi smanjila potražnju za stanovima. Francuska planira razviti “15-minutne gradove” u kojima ljudi mogu doći do svih glavnih lokacija unutar 15 minuta pješice. Nizozemska je uvela stroge građevinske propise kako bi spojila pristupačne metode gradnje i održivost.
U Njemačkoj bi se mogli usvojiti različiti pristupi iz ovih zemalja. Primjerice, izgradnja više socijalnih stanova po singapurskom modelu bila bi jedan od načina da se barem djelomično riješi kriza građevinarstva. Osim toga, ublaženi propisi i brži procesi odobravanja mogli bi ubrzati stambenu izgradnju. Međutim, važno je uzeti u obzir specifične uvjete njemačkog tržišta nekretnina.
Pročitajte izvorni članak na www.focus.de