Paket od 500 milijardi eura: nade i brige u građevinskom sektoru u Saskoj

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Savezna vlada će 21. svibnja 2025. objaviti investicijski paket od 500 milijardi eura za jačanje infrastrukture i građevinske industrije.

Paket od 500 milijardi eura: nade i brige u građevinskom sektoru u Saskoj

21. svibnja 2025. savezna vlada najavila je infrastrukturni paket vrijedan 500 milijardi eura, najveći investicijski paket u povijesti Njemačke. Ova je objava natjerala građevinsku industriju da se uspravi i obrati pažnju jer vidi tračak nade za skori oporavak. Međutim, Tim-Oliver Müller, direktor Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije, smatra da moraju uslijediti konkretne naredbe kako bi se ostvario pozitivan učinak paketa. Prema Müllerovim riječima, mnogi projekti još nisu posebno planirani.

Trenutačno je kapacitet industrije samo oko 70 posto, što znači da postoji potencijal za povećanje od 20 do 30 posto. Saski ministar gospodarstva Dirk Panter (SPD) izrazio je očekivanje da će građevinski bum početi od 2026. godine čim Bundestag usvoji provedbeni zakon. Paket predviđa 391 milijun eura godišnje za Sasku, od čega će dio biti proslijeđen općinama.

Izazovi za građevinsku industriju

Unatoč optimističnim najavama, ima i kritičkih glasova. Oliver Holtemöller, potpredsjednik Leibniz instituta za ekonomska istraživanja, upozorava na povećanje cijena u građevinarstvu i strahuje da bi prevelika ponuda državne potražnje mogla potaknuti spiralu cijena dok je ponuda i dalje ograničena. To bi moglo biti dodatno pogoršano stalnim nedostatkom vještina, zbog čega mnogi građevinski projekti zastaju.

Primjer izazova u građevinskoj industriji je dotrajali most na Damaschkeplatzu u Magdeburgu. Početak obnove nije uspio zbog neplaniranja i nejasnog korištenja sredstava. U tom kontekstu, političari se suočavaju s potrebom da ulažu brzo i održivo kako bi osigurali uspjeh infrastrukturnog paketa.

Napredak u Mainzu

Grad Mainz nudi kratak primjer trenutne građevinske situacije. Ondje je ove godine planirano 195 gradilišta, uključujući proširenje toplinarstva i obnovu vodovoda. Jedan posebno značajan projekt odnosi se na proširenje tramvaja, što će rezultirati dvomjesečnim zatvaranjem glavne prometnice. Procjenjuje se da će ovom mjerom biti pogođeni deseci tisuća stanovnika.

Elmar Schnorpfeil, generalni direktor građevinske tvrtke, vidi velike mogućnosti za građevinsku industriju, ali je istovremeno kritizirao nedostatak ulaganja u posljednjim desetljećima. Poziva se na Pellmannovo povjerenstvo koje je prije 25 godina opisalo stanje infrastrukture kao nedovoljno financirano. Žali se i da birokratske prepreke i zakoni koji se stalno mijenjaju nepotrebno usporavaju građevinske projekte.

Raspravu o postupcima planiranja i odobravanja podupiru Tim-Oliver Müller i Središnje udruženje njemačke građevinske industrije (ZDB), koji pozivaju na reforme kako bi se ubrzale investicije. SPD se također poziva na Njemački pakt kako bi se ubrzali procesi planiranja, ali ostaje neodređen u pogledu konkretnih reformskih projekata. Frakcija Unije željela bi pričekati daljnje koalicijske pregovore prije nego što pojednostavi zakon o planiranju.

Sve u svemu, ostaje za vidjeti hoće li se očekivani pozitivni učinak infrastrukturnog paketa stvarno ostvariti. No, gradilišta i javna infrastruktura trenutno jasno pokazuju koliko je posla još pred odgovornima.