Građevinska industrija u Njemačkoj: Očekuje se stabilizacija i uzlet!

Građevinska industrija u Njemačkoj: Očekuje se stabilizacija i uzlet!

Izvješće Construction Markets Insights tvrtke Linesight predviđa uzlet u građevinskom sektoru EU-a jer europska građevinska industrija pokazuje znakove stabilizacije nakon teške 2024. godine. Njemačka je posebno rangirana u sredini Europe s očekivanim rastom od 0,9% u 2025. i 2,9% u 2026. Ovaj rast podupire sveobuhvatni infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi eura. Umjereni razvoj troškova izgradnje pomaže stabilizirati cijene ključnih građevinskih materijala kao što su bakar, čelik i dizel.

Posebno se pozitivno razvija tržište podatkovnih centara u Njemačkoj, koje se opisuje kao dinamično. Očekuje se da će se IT kapacitet povećati na 3,3 GW do 2029., što je skok s 1,3 GW u 2024. Frankfurt ostaje središte razvoja podatkovnih centara, dok se područje Rajne-Majne, Berlina i Porajnja također razvija. Osim toga, 88% električne energije za njemačke podatkovne centre dolazi iz obnovljivih izvora energije.

Globalni izazovi i prilike

Bez obzira na pozitivna kretanja u Njemačkoj, građevinska industrija u cijelom svijetu predstavlja složenu sliku. Kako xpert.digitalni izvijestili, rast i izazovi razlikuju se regionalno. Dok stambeni sektor u mnogim razvijenim gospodarstvima stagnira, infrastrukturni sektor doživljava uzlet zahvaljujući državnim programima ulaganja. To se odražava i na Njemačku, gdje se predviđa stvarni pad prodaje od oko 3,5% za 2023., prije nego što se očekuje blago usporavanje u sljedećoj godini.

Raspoloženje u njemačkoj građevinskoj industriji pokazuje blagi napredak. Unatoč tome, i dalje je prigušen, posebice u stambenoj gradnji, koja je jako pogođena i bilježi dvoznamenkasti postotni pad prodaje. Broj dovršenih stanova znatno je ispod cilja savezne vlade od 400.000 novih stanova godišnje. Visoki troškovi izgradnje i financiranja, kao i regulatorne prepreke dodatno opterećuju stambenu izgradnju.

Infrastruktura i obnovljivi izvori energije

Rashodi za infrastrukturu su, s druge strane, u porastu. Njemačka planira izgraditi više od 10.000 kilometara novih dalekovoda i modernizirati 7.000 kilometara postojećih mreža do 2032. Ova su ulaganja dio strategije dekarbonizacije EU-a, čiji je cilj povećati udio obnovljive energije na najmanje 42,5% do 2030. U Španjolskoj se planiraju novi vodovi u dužini od oko 5.000 kilometara, što će dodatno promovirati suradnju unutar EU.

Izazovi s kojima se građevinska industrija suočava su neizbježni: nedostatak kvalificiranih radnika, sve veći troškovi izgradnje i geopolitičke nesigurnosti opterećuju profitabilnost građevinskih projekata diljem svijeta. Više od polovice građevinskih tvrtki u Njemačkoj ima poteškoća s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Osim toga, povećan je broj stečajeva u građevinarstvu. U cijeloj EU građevinska proizvodnja predstavlja mješovitu sliku, s blagim porastom u eurozoni, dok EU kao cjelina doživljava pad.

EU fondovi za obnovu identificiraju infrastrukturne projekte kao ključni pokretač rasta koji će vjerojatno biti od središnje važnosti u nadolazećim godinama. Unatoč svim izazovima, građevinarstvo je temeljni stup globalnog gospodarstva koji bi se mogao dinamično razvijati iu budućnosti.