Bavarskim općinama treba novac: dugovi brzo rastu do rekorda!

Bavarskim općinama treba novac: dugovi brzo rastu do rekorda!

Financijska situacija bavarskih općina značajno se pogoršala tijekom prošle godine. Rashodi gradova, okruga i općina u Bavarskoj porasli su za 9,2 posto, dok su prihodi porasli samo za 5 posto. To dovodi do toga da općinski proračuni završavaju u minusu, što rezultira manjkom od 396 eura po stanovniku. Za usporedbu, nacionalni prosjek je 321 euro po stanovniku, što ilustrira tešku situaciju u Bavarskoj. Sve u svemu, općinski financijski deficit u Njemačkoj iznosi 24,8 milijardi eura, što je najveći gubitak od ponovnog ujedinjenja sueddeutsche.de prijavio.

Značajan aspekt ovih kretanja je da je 90 do 95 posto općinske potrošnje vezano uz obvezne zadatke. Rezultat je neadekvatno ulaganje u važne infrastrukturne projekte kao što su škole, ceste i knjižnice. Porast duga u Bavarskoj natprosječan je u usporedbi s ostatkom Njemačke. Dok su općinski dugovi vrijednosnih papira i zajmovi za ulaganja porasli diljem zemlje za 10 posto na 1.780 eura po stanovniku, u Bavarskoj su porasli za 14 posto, što je rezultiralo ukupnim dugom od 1.564 eura po stanovniku. Međutim, razina duga u Bavarskoj i dalje je niža od nacionalnog prosjeka br.de bilješke.

Zaostale investicije i nedostaci u infrastrukturi

Neadekvatna ulaganja dovela su do dramatične obnove i zaostataka u ulaganjima. Procijenjeni zaostaci u cijeloj zemlji iznose oko 215,7 milijardi eura. U Bavarskoj su posebno pogođene školske zgrade: 31 posto ukupnih zaostalih investicija, odnosno oko 67,8 milijardi eura, nalazi se u tom području. Osim toga, 56 posto općina prijavljuje značajne ili ozbiljne nedostatke u školskim zgradama. Pogođena su i druga područja, poput potrebe za ulaganjem u ceste (oko 53,4 milijarde eura), zaštitu od požara i katastrofa (19,9 milijardi eura), upravne zgrade (19,5 milijardi eura) te sportske dvorane i bazene (15,6 milijardi eura).

Situacija se pogoršava jer raste broj općina koje više ne mogu jamčiti održavanje svoje infrastrukture. Udio općina koje su prijavile probleme sa školskim zgradama porastao je s 11 na 17 posto. Porast od 26 do 32 posto zabilježen je kod cesta i prometne infrastrukture. U tom kontekstu, KfW banka izražava sumnju hoće li poseban fond savezne vlade za “infrastrukturu” biti dovoljan da pruži odlučujuću pomoć općinama. Predsjednik Njemačke udruge gradova stoga poziva na brzo i jednostavno raspolaganje sredstvima koja se moraju ciljano i nebirokratski raspodijeliti općinama.