Savezni proračun 2025.: poticanje ulaganja ili nadolazeća uska grla?

Savezni proračun 2025.: poticanje ulaganja ili nadolazeća uska grla?

Federalna vlada je danas predstavila federalni budžet za 2025. godinu, kojim je predviđeno značajno povećanje investicija. Ministar financija Lars Klingbeil objasnio je da je to bilo neophodno kako bi se povećao potencijalni rast gospodarstva, koje je posljednjih godina pokazalo stalnu slabost. Prema analizi dr. Floriana Schustera-Johnsona i Philippe Sigl-Glöckner planiraju investicije od 116 milijardi eura i obrambenu potrošnju od 62 milijarde eura za tekuću godinu. Ovo je dio sveobuhvatnog fiskalnog paketa koji omogućuje veća izdvajanja za obranu, infrastrukturu i zaštitu klime. Ove mjere su hitno potrebne jer se od 2027. godine očekuje pad potrošnje u područjima koja nisu obuhvaćena posebnim pravilima, što nalaže fiskalni okvir. Proračun za 2025. stoga pokazuje jasan smjer prema većim ulaganjima, iako planiranje do 2029. također predviđa nedostatke koji će iznositi 22 milijarde eura 2027., 56 milijardi eura 2028. i 66 milijardi eura 2029.

Savezna vlada je također naglasila da bi rashodi kamata mogli pasti za oko 5 milijardi eura od 2025. Ipak, očekuje se porast rashoda kamata zbog povećanog saveznog duga. Manevarska masa u kućanstvu trenutačno je oko 24 posto, s mogućnošću da do 2035. godine padne na manje od 5 posto. Istovremeno se predviđaju sve veće potrebe za socijalnim transferima, poput subvencioniranja cijene električne energije.

Potreba za reformama i strategijama

S obzirom na preferirani plan potrošnje, analizom je naglašena potreba temeljite reforme proračuna. Ova reforma trebala bi biti usmjerena na gospodarski rast kako bi se smanjile potrebe za subvencijama i pokrili troškovi kamata. Jedan prijedlog poziva na uspostavu “Povjerenstva za rast i održive javne financije”, u koje bi bila uključena ključna ministarstva poput Ministarstva financija, Ministarstva rada i Ministarstva gospodarstva.

Kako bi se ojačale strukture njemačkog gospodarstva, nužne su sveobuhvatne strukturne reforme. To uključuje, između ostalog, kraće postupke odobravanja i pristup kvalificiranijim radnicima. Smanjenje cijena energije, zajedno sa smanjenjem birokracije, također bi moglo pridonijeti jačanju Njemačke kao poslovne lokacije. Neposredni program ulaganja s ciljanim poticajima za ulaganja namijenjen je podršci modernizaciji zemlje. Planirane mjere uključuju povećanje amortizacije od 30 posto godišnje za ulaganja u opremu i postupno smanjenje poreza na dobit za jedan posto godišnje, počevši od 2028., do 10 posto.

Vlada namjerava smanjiti ukupni porezni teret za tvrtke na nešto ispod 25 posto od 2032., što bi trebalo povećati planiranje i sigurnost ulaganja za tvrtke. Ovo je posebno važno kako bi se osigurala sigurnost dobro plaćenih poslova u Njemačkoj.