Savezne države traže poticaj ulaganja: 500 milijardi eura u posebnim fondovima!

Savezne države traže poticaj ulaganja: 500 milijardi eura u posebnim fondovima!

U Njemačkoj je usvojen amandman na Temeljni zakon kojim se uspostavlja poseban fond vrijedan 500 milijardi eura za promicanje infrastrukture i zaštite klime. Od toga je 100 milijardi eura namijenjeno saveznim državama za značajna ulaganja. Hitnost ovih mjera naglašava nekoliko saveznih država, posebice pod vodstvom premijera Hessea Borisa Rheina (CDU) i premijera Saske Michaela Kretschmera (CDU). Rhein poziva na brzu provedbu propisa kako bi se sastavio "paket ubrzanja planiranja". Kretschmer ističe važnost nebirokratske provedbe jer bi se ulaganja trebala usmjeriti u ceste, željeznice, energetsku infrastrukturu, digitalizaciju i zaštitu klime.

Savezni ministar financija Lars Klingbeil (SPD) planira predati savezni proračun za 2025. i zakon o osnivanju posebnog fonda vladi 25. lipnja. Sva ministarstva do idućeg ponedjeljka moraju dostaviti prijedloge ušteda u svojim proračunima. Premijerka Saarlanda Anke Rehlinger (SPD) podupire Klingbeilove planove i naglašava da se ne smije dopustiti da investicije ne procure, već treba pružiti gospodarski poticaj. Osim toga, važno je zaštiti lokalne i državne proračune od novih opterećenja, posebice nakon najnovije porezne procjene, koja je povećala financijske brige među državama i općinama.

Reforma politike infrastrukture

Koalicijski sporazum između CDU/CSU i SPD-a ima za cilj sveobuhvatan novi početak u njemačkoj infrastrukturnoj politici. Cilj je suzbiti investicijski zaostatak kroz paket mjera kojim se želi stvoriti temelj za bržu realizaciju infrastrukturnih projekata. Dodatni iznos od 100 milijardi eura bit će dostupan putem Fonda za klimu i transformaciju (KTF).

Ključne reforme uključuju reviziju zakona o planiranju, odobravanju i nabavi kako bi se projekti mogli provoditi brže i učinkovitije. Cilj je imati jedinstven, fleksibilan procesni zakon koji funkcionira s jasnim odgovornostima i skraćenim procesima. Postupovni zakon "jedan za više" ima za cilj učiniti formalizirane postupke fleksibilnijima, istovremeno eliminirajući dvostruko testiranje i ispitivanje okoliša koje se provodi samo jednom.

Strategije za ubrzanje projekata

Reforme predviđaju da zamjenske nove zgrade ubuduće neće podlijegati zahtjevima za odobrenje planiranja i da će odobrenje za planiranje biti proglašeno normom. Osim toga, omogućeno je rano pokretanje mjera za važne projekte. Radi lakšeg određivanja i umrežavanja kompenzacijskih i zamjenskih mjera, donijet će se Zakon o uvjetima prirodnih područja. Digitalizacija procesa planiranja i odobravanja također je ključna briga za povećanje učinkovitosti.

Druga važna točka je reforma zakona o javnoj nabavi. Time se uklanja suspenzivni učinak žalbi na odluke komora za javnu nabavu. Ovo je namijenjeno ubrzanju provedbe infrastrukturnih projekata i osiguravanju jasnih odgovornosti i učinkovitog upravljanja projektima od strane javnih izvođača. KPMG Zakon ističe da je ključno da općine mogu izgraditi stručnost i smanjiti administrativne prepreke. Uspješna provedba ovih opsežnih mjera zahtijeva blisku suradnju između federalnih, državnih i lokalnih vlasti.