Savezna vlada planira investicijsku ofenzivu s 35 milijardi eura!

Savezna vlada planira investicijsku ofenzivu s 35 milijardi eura!

Savezna vlada za tekuću godinu planira opsežnu investicijsku ofenzivu od oko 35 milijardi eura, koja će se usredotočiti na ključna područja poput zaštite klime, brzog interneta i modernizacije škola, željeznica, bolnica i energetskih mreža. Ministar financija Lars Klingbeil (SPD) najavio je da će ukupno oko 110 milijardi eura biti dostupno za ulaganja u 2025. godini, što odgovara povećanju od oko 47 posto. Ovu visoku razinu ulaganja treba zadržati ne samo u tekućoj godini, već iu narednim godinama.

Ovu stratešku orijentaciju uvelike su omogućili zajednički dogovori Unije, SPD-a i Zelenih prije promjene vlasti. Središnja točka tih sporazuma bilo je ublažavanje dužničke kočnice i stvaranje posebnog proračuna financiranog zajmovima od 500 milijardi eura koji će se koristiti za obnovu infrastrukture. Taj će se kapital stavljati na raspolaganje postupno tijekom razdoblja od dvanaest godina i namijenjen je poticanju investicijske aktivnosti privatnih tvrtki.

Kočnica duga i obrambena potrošnja

S 512 glasova za i 206 glasova protiv, Bundestag je donio dalekosežnu promjenu temeljnog zakona, koja je imala značajan utjecaj na financijski ustav od uvođenja dužničke kočnice 2009. To uključuje poseban fond vrijedan milijarde za obranu i infrastrukturu, koji iznosi 500 milijardi eura. Savezno vijeće također je dvotrećinskom većinom odobrilo ovu promjenu.

Ključni element promjene je djelomično izuzeće od dužničke kočnice za izdatke za obranu, što također uključuje izdatke za sigurnosnu politiku. Iz dužničke kočnice izuzeti su rashodi koji prelaze jedan posto nominalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). To trenutno odgovara iznosu od oko 43 milijarde eura, s proračunom za obranu koji se procjenjuje na oko 52 milijarde eura. Od 2028. NATO-ov cilj od dva posto financirat će se u potpunosti iz temeljnog proračuna.

Kritika Zelenih

Iako su planovi za investicijsku ofenzivu pozitivno primljeni, iz redova Zelenih postoji zabrinutost. Optužuju ministra financija Klingbeila i kancelara Friedricha Merza (CDU) za zlouporabu sredstava iz infrastrukturnog fonda za temeljni proračun. Prema zamjeniku čelnika stranke Zelenih Andreasu Audretschu, do 50 milijardi eura bit će iskorišteno za izborna obećanja.

No, u Ministarstvu financija te kritike smatraju neutemeljenima i ističu da će se svi postignuti dogovori poštovati. Dio novostvorenog kapitala također će se koristiti za smanjenje cijena energije, iako Zeleni to smatraju problematičnim jer bi moglo potkopati željenu investicijsku strategiju.

Ulaganja u fond za klimu i transformaciju

Značajan aspekt financijskog preustroja je Fond za klimu i transformaciju (KTF), koji bi trebao dobiti ukupno 50 milijardi eura iz novog proračuna za infrastrukturu do 2029. Međutim, postoji zabrinutost da će samo polovica tog iznosa biti dostupna za dodatna ulaganja zbog nedostataka u trenutnom gospodarskom planu. Unatoč tome, Zeleni su uspjeli progurati neke od svojih glavnih kritika, uključujući uvođenje kriterija dodatnosti i većeg razmatranja zaštite klime u financijskim propisima.

Savezne države imaju ukupno na raspolaganju 100 milijardi eura iz posebnog fonda za investicije. Kako bi se regulirala slobodna dužnost država, određeno je da se ona poveća do 0,35 posto BDP-a. Unija i SPD također su najavili da bi daljnja reforma dužničke kočnice trebala biti dovršena 2025. Povjerenstvo stručnjaka izradit će prijedloge za modernizaciju dužničke kočnice.

Za više informacija pročitajte izvješća iz Južni Nijemci i Sabor.