Cijene karata u DB-u eksplodiraju: novac od poreza umjesto trošnih staza?

Cijene karata u DB-u eksplodiraju: novac od poreza umjesto trošnih staza?

Deutsche Bahn (DB) godinama se suočava s rastućom frustracijom među svojim putnicima. Ovo nezadovoljstvo uglavnom proizlazi iz čestih kašnjenja i otkazivanja željezničkog prometa. Dugotrajne pretpostavke sugerirale su da je nedostatak ulaganja uzrok problema. Međutim, nova studija instituta Ifo proturječi ovom široko rasprostranjenom stajalištu i pokazuje da je stanje željezničke mreže bolje nego što se često prikazuje. Osobito su u središtu kritika sve veće cijene ulaznica.

Analiza ima za cilj rasvijetliti pravi razlog poskupljenja karata. Prema autorima studije, poskupljenja posljednjih godina nisu u korelaciji samo s klasičnim faktorima troškova. Između 2011. i 2024. državne subvencije za DB porasle su za impresivnih 300%. Za usporedbu, obujam izgradnje porastao je samo za 21% u tom razdoblju. To ukazuje na neusklađenost i postavlja pitanja o korištenju tih sredstava. Zaštitnici potrošača ističu da je posebno došlo do velikih poskupljenja u 2018., kada su milijarde dolara stavljene na raspolaganje za zaštitu klime. DB je ta povećanja često opravdavao ukrajinskom krizom, sve većim troškovima energije i navodnim nedostatkom kvalificiranih radnika.

Neuspjeh u upravljanju ili problemi s infrastrukturom?

Studija sugerira da povećanja cijena nisu samo zbog iznimnih okolnosti. Prema internim izvješćima DB-a, stanje željezničke mreže općenito se poboljšalo, što dovodi u pitanje optužbe o dotrajalosti mreže. Felix Berschin, jedan od autora studije, naglašava da se samo 60 do 70 posto poskupljenja može objasniti pandemijskim ili geopolitičkim čimbenicima. To otvara sumnju da je lobiranje DB Grupe dovelo do povećanja državnog financiranja.

Potkrijepljeno nalazima studije, Savezni sud pravde vidi znakove svjesne strategije DB Grupe da generira više državnih ulaganja nauštrb putnika i da prikrije vlastitu neučinkovitost. Stručnjaci stoga pozivaju na promjenu uprave u DB-u kako bi se osigurala hitno potrebna učinkovitost u radovima na obnovi i ulaganjima.

Poziv za povećanu učinkovitost

Željeznička industrija ima za cilj ambiciozna godišnja ulaganja od 20 do 25 milijardi eura kako bi kompenzirala neželjeni razvoj događaja. Međutim, autor studije Berschin upozorava da bi ti dodatni izdaci mogli "isplasnuti" zbog povećanja cijena izgradnje. On preporučuje ulaganje od 8 do 10 milijardi eura u postojeću mrežu tijekom nekoliko godina kako bi se ne samo suprotstavilo ponovnim skokovima cijena, već i kako bi se razvio puni potencijal DB-a. Ipak, napominje se da, unatoč sve većim subvencijama, ne postoji izravna veza između infrastrukture i sve češćih kašnjenja. Postojeća razina infrastrukture ne pokazuje se zapuštenom, ali Berschin ipak poziva na značajne mjere i promjene kako bi se zadovoljili standardi.