Njemačke investicije u SAD-u u kolapsu: Trumpove carine izazivaju nemire!

Njemačke investicije u SAD-u u kolapsu: Trumpove carine izazivaju nemire!

Njemačke tvrtke pokazale su nagli pad ulagačkog ponašanja u SAD-u otkako je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost 20. siječnja 2023. Prema taz Investicije u veljači i ožujku 2023. godine iznosile su samo 265 milijuna eura, dok se u istom razdoblju prošle godine na američko tržište slilo impresivnih 4,6 milijardi eura. To predstavlja pad od 18 puta, prvenstveno zbog neizvjesnosti koju stvara Trumpova ekonomska politika.

Još jedan pokazatelj ovakvog razvoja događaja je ocjena Njemačkog ekonomskog instituta (IW) u Kölnu, koji nedostatak investicija tumači kao znak opće nervoze među njemačkim tvrtkama. Trenutačno oko 10 posto njemačkog izvoza ide u SAD, a glavni proizvodi su strojevi, kemijski proizvodi i automobili. Trumpova politika, koja se između ostalog oslanja i na carine, ima za cilj motivirati tvrtke da grade svoje tvornice u SAD-u i tako otvaraju radna mjesta.

Neizvjesnosti usporavaju ulaganja

Međutim, neizvjesnost oko budućih tarifa i njihovog potencijalnog utjecaja na proizvodne troškove ima obeshrabrujući učinak na poduzeća. Uvjeti pravnog okvira i fluktuacije u porezima i cijenama energije također doprinose neizvjesnosti. Unatoč ovim izazovima, neki njemački proizvođači automobila, poput Audija, odlučili su proširiti svoje proizvodne kapacitete u SAD-u. BMW, Mercedes i VW trenutno pregovaraju s američkom administracijom o mogućim carinskim poslovima.

Stručnjakinja za vanjsku trgovinu Samina Sultan očekuje nastavak trenda pada njemačkih ulaganja u SAD u skoroj budućnosti. Mnoge su njemačke tvrtke počele revidirati svoje globalne proizvodne strukture i preseliti se u druge zemlje poput Meksika, Vijetnama, Indije i Tajlanda, koje također djeluju kao izvozna tržišta za SAD.

Očekivane carinske stope i prilagodbe opskrbnog lanca

Dužnosnici KPMG-a upozoravaju u izvješću o utjecaju američkih carina da se, ako se povećaju carine za 90 dana, mogu očekivati ​​drastične stope: Meksiko bi se mogao suočiti s carinama od 25%, Vijetnam s 46%, Indija s 26% i Tajland s 36%. Za usporedbu, carina za EU je 20%. Situacija je još dramatičnija za Kinu, jer postoji dodatak od 145%.

Ovi novi carinski propisi tjeraju njemačke tvrtke da temeljito analiziraju svoje opskrbne lance. Premještanje proizvodnih kapaciteta iz zemalja s visokim carinama moglo bi dovesti do zatvaranja novih proizvodnih pogona, što može dovesti do otpisa u bilancama poduzeća. Tvrtke se moraju pripremiti za veću lokalizaciju i regionalizaciju opskrbnih lanaca kako bi bile otporne na budućnost. Za mnoge tvrtke to znači da se proizvodni pogoni moraju postaviti u EU za europsko tržište, u Aziji za azijsko tržište iu SAD-u za američko tržište.

U trenutnoj situaciji, pažljiva revizija i prilagodba globalnih proizvodnih struktura je ključna kako bi se smanjio financijski teret carinskih zahtjeva za dijelove i poluproizvode. Ovaj razvoj događaja pokazuje koliko je međunarodna poslovna aktivnost pod utjecajem političkih odluka.