Dresden u šoku: Za urušavanje Carola mosta potrebne milijarde za infrastrukturu!

Dresden u šoku: Za urušavanje Carola mosta potrebne milijarde za infrastrukturu!

U noći s 10. na 11. rujna 2024. 100 metara dugačak dio mosta Carola u Dresdenu pao je u Elbu. U ovom dramatičnom incidentu, koji je aktualizirao pitanje održavanja njemačke infrastrukture, srećom nije bilo ozlijeđenih, jer je neposredno prije urušavanja dionicom prošao tramvaj. Profesor Steffen Marx s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu skrenuo je pozornost na dugogodišnje zanemarivanje održavanja koje je znatno pridonijelo ovakvim incidentima. Kolaps naglašava visoku potražnju za infrastrukturom za sustizanje, što je također naglašeno zahtjevima za 600 milijardi eura ulaganja formuliranim u studiji Njemačkog ekonomskog instituta i Instituta za makroekonomiju i ekonomska istraživanja.

Hitne investicijske potrebe protežu se na raznim područjima, posebice prometnoj infrastrukturi koja sama košta oko 127 milijardi eura. Njemačka je jedna od najgorih europskih zemalja kada je riječ o potrošnji na infrastrukturu. S obzirom na izazove, političari su sastavili dugoročni investicijski paket od 500 milijardi eura za infrastrukturne projekte u sljedećih dvanaest godina. To se smatra mjerom za prevladavanje ozbiljnog zaostatka u ulaganjima i osiguravanje gospodarske konkurentnosti.

Trend rasta ulaganja u infrastrukturu

Oliver Schneider iz Wellington Managementa vidi jasan trend rasta ulaganja u infrastrukturu u sljedećih 10 do 20 godina. Njegovu perspektivu podupire sve veći broj upita interesnih skupina za različite infrastrukturne projekte, poput obnove željezničke mreže i digitalizacije. Peter Brodehser iz DWS-a također očekuje povećanje interesa ulagača za infrastrukturu, budući da se na nju gleda kao na stabilno sidro u portfelju. Ulaganja u infrastrukturu ne nude samo zaštitu od inflacije, već i stabilne povrate, što ih čini privlačnima mnogim ulagačima.

Prema ekonomistu Larsu Feldu, buduće investicijske potrebe Njemačke mogle bi iznositi između 400 i 600 milijardi eura, pri čemu će veliki iznosi biti posebno potrebni za autoceste, željeznice i energetsku infrastrukturu u narednim godinama. Samo za saveznu cestovnu infrastrukturu od 2025. do 2028. potrebno je više od 57 milijardi eura, dok je za željezničku potrebno 63 milijarde eura, a za energetsku infrastrukturu u sklopu energetske tranzicije do 270 milijardi eura. Trenutna stopa ulaganja federalnih, državnih i lokalnih vlasti iznosi samo 2,6 posto realnog bruto domaćeg proizvoda i stoga je oko jedan postotni bod ispod prosjeka OECD-a.

Uloga privatnih investitora i buduće strategije

Kako bi se pokrile investicijske potrebe, Lars Feld poziva na uključivanje privatnih investitora kroz infrastrukturne fondove. Profesor na Sveučilištu u Freiburgu i savjetnik ministra financija Christian Lindner ističe da državna ulaganja nisu dovoljna da osiguraju postojeće zalihe. Hans Joachim Reinke, izvršni direktor Union Investmenta, naglašava da je funkcionalna infrastruktura ključna za prosperitet u Njemačkoj i poziva na šire financiranje. Trenutno postoje infrastrukturne tvrtke organizirane prema privatnom pravu u kojima država ima udjele, poput Autobahn GmbH. Feld predlaže da se tim tvrtkama da više vještina za razvoj atraktivnih poslovnih modela.

U tom kontekstu, osnivanje nove tvrtke za mrežnu infrastrukturu u energetskom sektoru moglo bi biti ključno za objedinjavanje državnih udjela u operatorima prijenosnih sustava i učinkovitiji rad. Sve veća geopolitička neizvjesnost i nestabilna tržišta kapitala također bi mogli dovesti do povećanja ulaganja u infrastrukturu u nadolazećim godinama. Prosječni rast EBITDA za infrastrukturne sektore procjenjuje se na 10,2 posto za razdoblje od 2023. do 2026., što bi također trebalo dodatno povećati privlačnost ove klase imovine.