Fuest upozorava: Koaliciji prijeti raspad zbog dužničke zamke!
Clemens Fuest upozorava na proračunsku strategiju savezne vlade za 2025.-2029., koja se oslanja na dug i nedostatak reformi.
Fuest upozorava: Koaliciji prijeti raspad zbog dužničke zamke!
Na novom proračunu trenutno se radi u Berlinu, a Clemens Fuest, predsjednik minhenskog Ifo instituta, izražava alarmantnu zabrinutost zbog planova savezne vlade. Fuest kritizira financijsko planiranje za razdoblje od 2025. do 2029. kao "vrlo problematično" i upozorava na moguću prijetnju koaliciji ako se vlada oslanja na prošireni manevarski prostor duga bez provođenja potrebnih strukturnih reformi. Zahtijeva da se mora pokrenuti reforme kako bi se doista došlo do željenih smanjenja potrošnje. U svojoj analizi ističe da Vlada ignorira moguće probleme s novim javnim dugom koji je bio namijenjen za infrastrukturu i obranu, a sada bi mogao biti iskorišten za druge projekte.
Oporba je već ukazivala na rizike prije donošenja paketa duga. Postoji strah da bi vlada mogla prekršiti obećanje o dugu i umjesto da se usredotoči na potrebne reforme, nastavit će se usredotočavati na ulaganja financirana iz duga. Fuest napominje da se kapitalna potrošnja reže iz temeljnog proračuna i zamjenjuje novim zaduženjem, što je usmjereno isključivo na kratkoročno rješenje, a moglo bi biti dugoročno štetno.
Zahtjevi za strukturnim reformama
Druga središnja briga Futesta je modernizacija mirovinskog osiguranja. Upozorava da će bez odgovarajućih reformi subvencije iz federalnog proračuna i dalje rasti. “Nema vidljivih političkih mjera za provedbu planiranih smanjenja potrošnje”, kritizira. Ovaj skepticizam podupire zabrinutost da visoka vojna potrošnja ograničava vladine financijske mogućnosti za djelovanje. To bi moglo znatno ograničiti opseg ulaganja u infrastrukturu i obrazovanje.
Fuest također ukazuje na povećanje rashoda za kamate od strane savezne vlade, za koje se očekuje da će narasti sa sadašnjih oko 30 milijardi eura na više od 60 milijardi eura do 2029. godine. Ovaj bi razvoj mogao imati negativan utjecaj na cjelokupnu proračunsku situaciju. Problem vidi i u rješavanju 100 milijardi eura koliko bi se trebalo sliti općinama iz posebnog fonda. Kritičari traže da se taj novac mora koristiti isključivo za dodatna ulaganja, a ne da nestane u općim proračunima država i općina, čime bi se izgubio željeni učinak.
Poseban fond koji se financira iz duga
CDU/CSU i SPD su stvorili poseban fond za infrastrukturu i zaštitu klime financiran iz duga, koji ima ukupni volumen od 500 milijardi eura i već su ga odobrili Bundestag i Bundesrat. Stvoreni su i pravni uvjeti da državama i općinama stave na raspolaganje svoje udjele u posebnom infrastrukturnom fondu. No, ostaje nejasno kako će i hoće li se taj novac doista koristiti za ciljana ulaganja.
Riječi upozorenja Clemensa Fuesta jasan su signal političarima da je neophodna temeljna revizija proračunske strategije kako bi se odgovorilo na gospodarske izazove Njemačke, a da se pritom ne ugrozi stabilnost koalicije. Nadolazeći mjeseci bit će ključni u određivanju može li savezna vlada doista poduzeti potrebne reforme.