Zeleni upozoravaju: Posebna sredstva su u opasnosti od zlouporabe!

Zeleni upozoravaju: Posebna sredstva su u opasnosti od zlouporabe!

Rasprava o novoosnovanom posebnom fondu u Njemačkoj uzima sve više maha. U kontekstu nedavno donesenih izmjena i dopuna Temeljnog zakona kojima se popušta kočnica duga, Zeleni izražavaju zabrinutost da se sredstva iz posebnog fonda ne bi mogla iskoristiti kako je planirano. To se posebice odnosi na investicije koje su izvorno bile namijenjene promicanju zaštite klime i transformacije gospodarstva. Prije dolaska crno-crvene koalicije na vlast, Zeleni su imali ključnu ulogu u stvaranju ovog posebnog fonda.

Čelnica stranke Zelenih Katharina Dröge upozorava na moguću povredu obećanja od strane vlade, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo, infrastrukturu i zaštitu klime. Razlog za njihovu zabrinutost je okružnica državnog tajnika za financije Steffena Meyera u kojoj se od ministarstava traži da smanje svoje proračune za mjere koje se financiraju iz posebnog fonda. Ministar financija Lars Klingbeil (SPD) odbacuje optužbe i ističe da se 10% proračuna mora staviti na raspolaganje za investicije.

Pozadina posebnog fonda

Posebni fond iznosi ukupno 500 milijardi eura, od čega će se 100 milijardi eura sliti u Fond za klimu i transformaciju (KTF). Ovaj je fond izvorno osnovan kao “Fond za energiju i klimu” 2011., a preimenovan je 2022. kako bi podržao klimatski neutralnu transformaciju Njemačke. S novim propisima i fokusom cijele Njemačke na zaštitu klime, KTF je spreman promicati značajna ulaganja u klimatski prihvatljivu transformaciju gospodarstva.

Ekonomski plan za 2025. predviđa prihode i rashode KTF-a od ukupno 25,47 milijardi eura. Prihodi se generiraju određivanjem cijena CO2 i dražbom emisijskih certifikata. Izvori prihoda su sljedeći:

• CO2-Bepreisung: 15,41 Milliarden Euro
• Versteigerung von Emissionszertifikaten: 6,74 Milliarden Euro

Planirani rashodi za 2025. godinu uključuju:

• Gebäude: 14,36 Milliarden Euro (z.B. für klimafreundliche Heizungen)
• Mobilitätswende: 1,58 Milliarden Euro (z.B. für E-Ladesäulen)
• Industriestrom: 3,3 Milliarden Euro (für stromintensive Unternehmen)

Kritike i izazovi

Unatoč poduzetim koracima, čuju se kritički glasovi. Ekonomisti naglašavaju da osiguranih 100 milijardi eura nije dovoljno da se popuni jaz u financiranju. Christoph Bals iz Germanwatcha zahtijevao je da najmanje 10% potrošnje KTF-a ide u međunarodno financiranje klimatskih promjena. Javni sektor mora godišnje uložiti između 37 i 52 milijarde eura više kako bi ispunio zahtjeve klimatske neutralnosti do 2045. godine.

Podržavajući poseban fond nakon intenzivnih pregovora, Zeleni se također moraju boriti protiv strahova da bi se novac mogao zloupotrijebiti za "darove klijentima". Osim toga, općine moraju dostaviti toplinske planove kako bi kućanstva oslobodila fosilnog prirodnog plina, što zahtijeva dodatne radnje. Procjene troškova klimatske neutralnosti do 2045. kreću se između 2,32 i 2,62 bilijuna eura, s udjelom vlade od oko 800 milijardi eura.

Usred tih nesigurnosti, 50 % ispitanih smatra da je posebni fond od 500 milijardi eura pravi izbor, ali također naglašava potrebu za osiguranjem transparentnosti i predanosti u korištenju sredstava.

Sve u svemu, situacija je i dalje napeta, a rasprava o ispravnom korištenju sredstava i dalje će igrati važnu ulogu u političkom programu.

Za više informacija pogledajte Rail.de i ZDF.de.