Zeleni optužuju Klingbeila da je prekršio svoju riječ - spor oko financiranja eskalira!

Zeleni optužuju Klingbeila da je prekršio svoju riječ - spor oko financiranja eskalira!

Zeleni su 23. svibnja 2025. oštro kritizirali proračunske planove ministra financija Larsa Klingbeila (SPD) i kancelara Friedricha Merza (CDU). Čelnik stranke Felix Banaszak optužuje vladinu koaliciju za kršenje obećanja i proračunske trikove. Upozorava da bi planirani rezovi u Fondu za klimu i transformaciju (KTF) mogli ugroziti temelje gospodarstva.

Banaszak naglašava da je odobrenje Zelenih za uspostavu kreditno financiranog posebnog proračuna od 500 milijardi eura za infrastrukturu i zaštitu klime ovisilo o uvjetu da se ta sredstva ulažu uz redoviti savezni proračun. Čini se da su ta jamstva sada upitna, uzdrmavajući povjerenje Zelenih u koaliciju.

Kritika proračunskih planova

Zabrinutost Zelenih nije neutemeljena. Postoji zabrinutost da bi se novac iz posebnog fonda za infrastrukturu i zaštitu klime mogao zloupotrijebiti. Banaszak poziva vladu da bude pouzdana i ima hrabrosti investirati kako bi se osigurala konkurentnost Njemačke. Prema sporazumima, 400 milijardi eura trebalo bi se uliti u infrastrukturu, a 100 milijardi eura u klimatski prihvatljivu pretvorbu.

U Ministarstvu financija, međutim, kritike smatraju neutemeljenima. To ukazuje na planiranu alokaciju deset milijardi eura godišnje iz posebnog fonda za KTF između 2025. i 2034. Međutim, stručnjaci vide probleme u prebacivanju nekih programa potrošnje iz federalnog proračuna u KTF, koji pokriva samo mali dio potrebnog financiranja.

Pojedinosti o posebnom fondu

U kontekstu ovih rasprava, Savezno vijeće je već odobrilo paket zaduženja, koji uključuje amandman na Temeljni zakon (GG). Ova prilagodba ograničava dužničku kočnicu tako da se određeni rashodi – uključujući obranu, civilnu i civilnu zaštitu kao i obavještajne službe – više ne moraju uzimati u obzir od 1% bruto domaćeg proizvoda. U sklopu toga bit će uspostavljen novi posebni fond za infrastrukturu i klimatsku neutralnost vrijedan 500 milijardi eura.

Od tih 500 milijardi eura, 100 milijardi eura će se sliti u fond za klimu i transformaciju, dok će još 100 milijardi eura biti na raspolaganju saveznim državama. Međutim, kako bi se promjene provele, potreban je temeljni zakon od Bundestaga. Planirana ulaganja također moraju biti "dodatna" normalnom upravljanju proračunom, odnosno udio ulaganja u federalnom proračunu mora biti veći od 10% ukupnih rashoda bez posebnih sredstava.

Konkretna namjena sredstava još nije utvrđena. U tom kontekstu prate se koalicijski pregovori između CDU/CSU i SPD-a. Infrastruktura koja je prihvatljiva za financiranje pokriva različita područja, uključujući civilnu i civilnu zaštitu, prometnu infrastrukturu, ulaganja u bolnice, energetsku infrastrukturu, obrazovnu i znanstvenu infrastrukturu te digitalizaciju.

Zahtjevi za potrebe financiranja iz posebnog fonda dolaze, između ostalih, od Deutsche Bahna, koji je aplicirao za 148 milijardi eura za željezničku infrastrukturu. U sustavu zdravstva željena bolnička reforma također bi se dijelom mogla financirati iz posebnog fonda. Planirana su i ulaganja u digitalizaciju škola te izgradnju i obnovu školskih zgrada i vrtića. Privatne tvrtke također imaju priliku sudjelovati u ovom posebnom fondu putem javnih ugovora i programa financiranja.

Međutim, konkretan dizajn načina na koji će se sredstva koristiti ostaje ovisan o budućoj saveznoj vladi i odgovarajućim parlamentarnim skupinama. Hoće li Vlada ispuniti zahtjeve i očekivanja Zelenih i građana, ostaje za vidjeti.

Za više informacija o kritikama Zelenih i trenutnim proračunskim planovima, pogledajte Digitalni dnevnik te analiza posebnog fonda Taylor Wessing.