Trgovinska kriza: Zapadne tvrtke se povlače iz Kine!

Trgovinska kriza: Zapadne tvrtke se povlače iz Kine!

U kontekstu rastućih carina i trgovinskih sukoba između Kine i zapadnih zemalja, veliki broj tvrtki i njihovi budući izgledi su u pitanju. Razvoj događaja vezan uz carine značajno utječe na strane tvrtke, posebice zapadne tvrtke, koje su ostvarile visoke profite i povećale svoj tržišni udio u Kini. EU je izrazio rastuću zabrinutost zbog kineske gospodarske moći i vidi je kao prijetnju konkurentnosti svoje industrije. To je posebno jasno iz rastućih carina, koje zapadnim tvrtkama otežavaju pristup njihovim zemljama porijekla i potiču migraciju na alternativna tržišta.

Kina je postala magnet za izravna strana ulaganja (FDI) od ekonomskih reformi 1979. godine, a strana ulaganja sada dosežu impresivnih 3,66 trilijuna američkih dolara. U Kini je registrirano preko 400.000 tvrtki sa stranim ulaganjima, koje zapošljavaju više od 50 milijuna ljudi. Unatoč ovom pozitivnom ishodu, zapadne tvrtke suočene su sa sve većim pritiskom da presele proizvodnju u inozemstvo zbog novih carina i protekcionističkih mjera.

Povlačenje i preorijentacija

Trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji je započeo 2018. međusobnim povećanjem carina, ima dalekosežne posljedice. SAD je uveo carine do 25% na razne proizvode iz Kine, prisiljavajući tvrtke poput Applea da povećaju svoje proizvodne troškove i neke od njih prebace na potrošače. S obzirom na ovu situaciju, mnoge zapadne tvrtke već planiraju preseliti svoje proizvodne pogone iz Kine u Vijetnam i Indiju. Na primjer, Apple je povećao proizvodnju iPhonea u Indiji za 7% u 2023., a Nike više ulaže u tvornice u Vijetnamu i Indoneziji.

Ovaj je pomak u skladu s kineskom strategijom "Made in China 2025", čiji je cilj podržati lokalne tvrtke u strateškim sektorima i popuniti praznine nastale povlačenjem zapadnih tvrtki. Potreba zapadnih tvrtki da traže alternativne i pouzdane opskrbne lance izvan Kine postaje sve hitnija. Turska je istaknuta kao potencijalna lokacija.

Dodatni izazovi i opasnosti

Izazovi s kojima se suočavaju zapadne tvrtke uključuju ne samo rastuće troškove i ograničenja pristupa tržištu, već i rizike u opskrbnom lancu i pitanja intelektualnog vlasništva. Mnogi analitičari ističu da je potpuni izlazak s kineskog tržišta i dalje težak zbog ekonomske veličine i strateške važnosti Kine. Geopolitičke napetosti stoga zahtijevaju fleksibilne strategije usmjerene na rizik kako bi se učinkovito odgovorilo na izazove.

Osim toga, EU je nedavno uvela dodatne poreze na električna vozila iz Kine kako bi osigurala pošteno tržišno natjecanje. Ove porezne mjere odgovor su na to da kineske tvrtke imaju koristi od subvencija koje im daju konkurentsku prednost na europskom tržištu. Zabrinutost oko konkurentnosti i napete trgovinske situacije između Kine, SAD-a i Europe naglašavaju složenost ovih međunarodnih gospodarskih odnosa i definirajuće trgovinske sukobe koji su se razvili u posljednjih nekoliko godina.

Značajni izazovi koji utječu na mnoge industrije – uključujući strojarstvo, inženjerstvo postrojenja, elektrotehniku ​​i kemikalije – jasno pokazuju da je kraj slobodne trgovine na vidiku. Prema ekonomskim analitičarima, dostupnost robe široke potrošnje mogla bi postati dodatno ograničena, a cijene bi mogle porasti, opterećujući cijelo globalno gospodarstvo i stvarajući neizvjesnost.